Spoznati svrhu

Istraďż˝ivanje moďż˝emo zapoďż˝eti pitanjem: što je to svrha ili misija? Rijeďż˝ je, naime, o fenomenu koji se u javnosti ďż˝esto spominje, a slabo razumije. Iskustvo mi govori kako postoje brojne nejasnoďż˝e u promišljanjima o misiji, viziji i vrijednostima.

Veďż˝ina današnjih organizacija razvila je svoje "izjave o misiji i viziji" te na papir stavila listu vrijednosti do kojih im je navodno stalo. Unatoďż˝ tome, primjeri pozitivnih istinskih preobraďż˝aja potaknutih time doista su rijetki. Još i gore, uzvišeni ideali na papiru - koji se ne podudaraju sa stvarnim ďż˝ivotom - umjesto preobraďż˝aja mnogo ďż˝ešďż˝e pobuďż˝uju cinizam zaposlenika.

Jezik je prva zapreka za ispravno razumijevanje misije. Mnogi lideri poistovjeďż˝uju izraze misija i vizija misleďż˝i da te rijeďż˝i - i razlike meďż˝u njima - nisu od velike vaďż˝nosti. No, rijeďż˝i su vaďż˝ne. Veoma vaďż˝ne. Svaki jezik po svojoj je prirodi nesreďż˝en te ga upravo zbog toga moramo obazrivo koristiti. Posebice je tome tako u kontekstu liderstva jer je liderima jezik (govor) osnovno pomagalo. Oni, naime, ne koriste alate, pile, ďż˝ekiďż˝e i drugu opremu, pa ďż˝ak ni raďż˝unala kako bi obavili svoj posao. Suština voďż˝enja - koja okupira 98% vremena – ogleda su u komunikaciji. Uspješno voďż˝enje stoga zahtijeva da se uredi domena koja okupira 98% vremena lidera - domena rijeďż˝i i govora.

U rjeďż˝niku koji za razliku od raďż˝unala jest suštinsko pomagalo lidera - nalaze se brojna objašnjenja pojma misija. Najprikladnija definicija misije je sljedeďż˝a: "Misija je osnovna svrha organizacije odnosno pravi razlog njezina postojanja." Vizija je, nasuprot tomu, "slika idealne buduďż˝nosti koju ďż˝elimo stvoriti," dok vrijednosti izraďż˝avaju na koji naďż˝in namjeravamo ďż˝ivjeti dok slijedimo svoju misiju.

Navedene definicije isprva zvuďż˝e paradoksalno: ako je, naime, misija organizacije istinski motivirajuďż˝a, ona se nikada neďż˝e posve ostvariti. Misija nam pruďż˝a neku vrstu orijentira, ali ne i toďż˝an popis postignuďż˝a koje ďż˝elimo ostvariti. Odreďż˝uje usmjerenje, ali ne i odredište. ďż˝lanovima organizacije objašnjava razlog postojanja, zašto ďż˝ine to što ďż˝ine, zašto suraďż˝uju te kako namjeravaju pridonijeti svijetu. Ako nema misije tada nema osnove prema kojoj se odreďż˝uje zašto su neki rezultati vaďż˝niji od drugih.

Nadalje, velika je razlika izmeďż˝u pisanja Izjave o misiji i istinske zasnovanosti na misiji. Istinska zasnovanost na misiji znaďż˝i da se kljuďż˝ne odluke uvijek oslanjaju na misiju – na temeljni razlog našega postojanja. To znaďż˝i da se ljudi mogu i trebaju suprotstaviti onim odlukama uprave koje prema njihovu mišljenju nisu usklaďż˝ene s misijom. To opet znaďż˝i da je promišljanje i neprekidno pojašnjavanje misije zadatak svakog ďż˝lana organizacije, zato što, kao što De Geus ukazuje, ona izraďż˝ava teďż˝nje i temeljni identitet odreďż˝ene ljudske zajednice. Nasuprot tome, izjave o misiji obiďż˝no su tek puke lijepe ideje koje nešto znaďż˝e tek odreďż˝enom broju ljudi te malo govore o zajednici kao cjelini. Primjerice, zamislimo situaciju u kojoj zaposlenici dovode u pitanje odluku uprave radi toga što smatraju da nije usklaďż˝ena s misijom tvrtke. Je li opisana situacija uopďż˝e realna? Navedeno nas navodi da zakljuďż˝imo kako su današnje organizacije u sluďż˝bi ljudi na vlasti, a ne u sluďż˝bi korporativne misije kako bi doista trebalo biti.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...