Razlike liderstva i menad�menta
Menad�ment se primarno odnosi na borbu s kompleksnošï¿½u. Praksa i procedure menad�menta u najve�oj su mjeri nastale kao odgovor na vjerojatno najzna�ajniju ljudsku inovaciju 20. stolje�a: velike slo�ene organizacije. U nedostatku kvalitetnog menad�menta, organizacije postaju kaoti�ne i to u mjeri koja im lako mo�e ugroziti egzistenciju. Kako bi u poslovanje uvele red i konzistentnost - pogotovo u klju�ne dimenzije kvalitete i rentabilnosti proizvoda - neophodan im je sposoban menad�ment.
S druge strane liderstvo se bavi promjenama. S obzirom na to da je poslovni svijet posljednjih godina postao izuzetno konkurentan i promjenjiv, liderstvo – koje se bavi promjenama - postalo je presudno va�no. Brze tehnološke promjene, pove�ana internacionalna konkurentnost, deregulacija tr�išta, prekapacitiranost kapitalno intenzivnih industrija, nestabilnosti naftnih kartela, kupoprodaja visokorizi�nim obveznicama kao i demografske promjene radne snage samo su neki od �imbenika u korijenima spomenutih promjena. Krajnji rezultat navedenog ogleda se u notornoj �injenici modernog poslovanja: ako �inimo isto što smo ju�er �inili, te ako sve to �inimo pet posto u�inkovitije - dugoro�ni uspjeh ne�e nam biti garantiran. Moderno poslovno okru�enje zahtijeva da se organizacije upuste u zna�ajnije promjene kako bi dugoro�no odr�ale konkurentnost i opstale u novim uvjetima poslovanja. A „više promjena“ uvijek zahtijeva „više liderstva“ - jednostavno je to tako.
Primjerice, u kontekstu promjena i liderstva mogli bismo se pozvati na analogiju s vojskom koja izgleda otprilike ovako: u mirnodopskim uvjetima, za uspješno funkcioniranje vojske potrebno je malo liderstva na samom vrhu sustava te u�inkovita administracija i menad�ment na svim ostalim razinama. U ratnim uvjetima situacija se stubokom mijenja jer vojsci tada na svim razinama sustava najviše treba kompetentno liderstvo. Još uvijek, naime, nitko nije otkrio kako u�inkovito „menad�irati“ vojnicima u ratu; u ekstremnim uvjetima jednostavno ih treba voditi.
Navedene razli�ite funkcije - suo�avanje s kompleksnošï¿½u i nošenje s promjenama - odre�uju potom specifi�ne aktivnosti kojima se lideri i menad�eri bave jer oba sustava podrazumijevaju da se to�no definira što se treba napraviti, s kojim ljudima �e se to napraviti te na koncu kontrolu kako bi se sve to doista i napravilo u praksi. Lideri i menad�eri podjednako se bave navedenim zadacima, ali na druga�iji na�in.
Organizacije upravljaju kompleksnošï¿½u prvenstveno uz pomo� planiranja i bud�etiranja - postavljaju�i ciljeve za budu�nost (kratkoro�ne, srednjoro�ne i dugoro�ne), definiraju�i korake za njihovu realizaciju te na kraju alociraju�i resurse radi ostvarivanja zacrtanog plana. S druge strane, vo�enje organizacije kroz konstruktivne promjene zapo�inje usmjerenjem - osmišljavanjem vizije po�eljne budu�nosti (obi�no je rije� o dalekoj budu�nosti) – koje prate strategije za uvo�enje promjena neophodnih za dostizanje �eljene vizije.
Kapacitete za realizaciju zacrtanog plana menad�ment razvija organiziranjem i kadroviranjem - osmišljavanjem primjerene organizacijske strukture i radnih mjesta neophodnih za realizaciju plana, odabirom kompetentnih djelatnika, komuniciranjem s djelatnicima kako bi razumjeli sve postavke plana, delegiranjem odgovornosti za realizaciju plana te konstruiranjem sustava za pomno pra�enje implementacije. U kontekstu liderstva, ekvivalentna aktivnost je uskla�ivanje: podrazumijeva „prenošenje novog usmjerenja osobama koje su sposobne stvarati koalicije, razumiju viziju lidera i posve�ene su ostvarenju te vizije“.
Na kraju treba kazati kako realizaciju plana menad�ment ostvaruje pomo�u kontrole i rješavanja problema – formalnim i neformalnim pra�enjem ostvarenih i planiranih rezultata; uz pomo� izvještaja, sastanaka i ostalih alata; identifikacijom devijacija na temelju kojih se iznova provodi planiranje i organiziranje s namjerom da se eventualni problemi što prije uklone. U kontekstu liderstva situacija je zna�ajno druga�ija jer dostizanje vizije prije svega zahtijeva motiviranje i inspiriranje - u smislu da se ljude kontinuirano odr�ava u kretanju na pravom putu, unato� preprekama, apeliraju�i na osnovne, ali �esto zaboravljene ljudske potrebe, vrijednosti i emocije.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...