Me�utim, slo�eni i dinami�ni svijet 21. stolje�a ne uklapa se u opisani negativisti�ko - mehanicisti�ki na�in razmišljanja. Svakodnevni doga�aji koji nas uvijek iznova iznenade i šokiraju - doga�aji za koje nemamo prave odgovore - ne mogu se objasniti prevladavaju�om paradigmom. Kompleksnost modernih sustava ne mo�e se razumjeti primjenom zastarjelih metoda rašï¿½lanjivanja na komponente, okrivljavanja jedne osobe ili grupe ili druga�ijim razmještajem sektora u organizacijskim dijagramima. U kompleksnim sustavima:
- izuzetno je teško prona�i pravi uzrok koji vodi do odre�enog ponašanja;
- jednostavna rješenja (engl. quick fix) nisu u�inkovita;
- krivce je teško ili nemogu�e jasno detektirati;
Slo�eno klupko me�usobno isprepletenih odnosa podr�ava stalne krize. �elimo li razumjeti novi svijet stalnih promjena i blisko povezanih sustava, moramo promijeniti prevladavaju�i NA�IN RAZMIŠLJANJA, prevladavaju�i svjetonazor odnosno prevladavaju�u paradigmu. Sre�om, �ivot i �ivu�i sustavi nude nam iznimne uvide o mudrom sudjelovanju u svijetu kontinuiranih promjena i beskrajne kreativnosti. Moramo shvatiti da su ljudska bi�a sposobna funkcionirati u kompleksnim uvjetima izra�ene me�upovezanosti te da su ljudska kreativnost i posve�enost najva�nije vrijednosti na koje se �ešï¿½e trebamo oslanjati.
Dugi niz godina istra�ujem moderne kompleksne organizacije kroz paradigmu �ivu�ih sustava koja me je dovela do sljede�e spoznaje: ljudi koji rade u organizacijama imaju jednake potrebe i zahtijevaju jednake uvjete kao i ostali �ivi sustavi. S time je sve re�eno. Tako�er, �elim naglasiti da su spoznaje o �ivotnim procesima jednako primjenjive na pojedinca i na sustav. �ivotne mijene funkcioniraju uvijek na isti na�in, bez obzira na veli�inu sustava - mali i veliki �ivu�i sustavi podlo�ni su istim zakonima.
Novi svjetonazor omogu�ava nam novi, organski pogled u organizacijsku stvarnost; omogu�ava nam da napustimo ideju hladnog, determiniranog stroja. Prihva�anjem novog svjetonazora dolazimo do novih, mo�nih na�ela za liderstvo koje su vremenom zna�ajno utjecale na moj rad. Objedinjena u jednu koherentnu cjelina, spomenuta na�ela poma�u liderima realizirati njihov najva�niji zadatak - stvoriti uvjete za procvat ljudske genijalnosti.
Smisao poti�e kreativnost
Istinske promjene i kreativni procesi uvijek zapo�inju s osvještavanjem problema ili prilike u kojoj neka osoba pronalazi smisao; iskrena zainteresiranost, naime, automatski pokre�e ljudsku kreativnost. �elimo li podi�i inovativne pojedince, moramo otkriti što im je va�no, moramo ih uklju�iti u sve ono što je njima bitno. A to �emo ostvariti pomnim slušanjem tih ljudi i pozornim pra�enjem njima va�nih aktivnosti kako bismo shvatili do �ega im je doista stalo.
Korištenje navedenog na�ela u praksi me dovelo do novih spoznaja. Shvatila sam, naime, da ne mogu doznati što je ljudima bitno i što za njih ima smisla ako se oslanjam samo na ono što mi lideri ka�u. �elim li uistinu upoznati grupu ili pojedinca, razumjeti njihove �elje i potrebe, tada moram s njima blisko sura�ivati. Jer, zajedni�kim radom i produbljivanjem odnosa sporna pitanja sama od sebe vremenom izlaze na vidjelo; suština se na koncu uvijek prika�e kristalno jasna. Primjerice, kroz dru�enja i razli�ite susrete pokušavam odgovoriti na pitanja:
- koje teme poti�u najve�e koli�ine pozitivne ili negativne energije?
- na koja se pitanja djelatnici neprestano vra�aju?
- koje pri�e neprestano prepri�avaju?
- što je zajedni�ko u razli�itim perspektivama?