Partneri
Tema mjeseca: qLife No. 36: KLASICI V
Članak: Inovativnost - oslanjanje na kreativnost svih djelatnik, Margaret Wheatley
Razli�itost - put do jedinstva
Svaka promjena zapo�inje s promjenom smisla. S druge strane, svatko do�ivljava svijet na svoj na�in. Klju�na su zato ova pitanja:
- je li mogu�e prona�i zajedni�ki smisao, a istovremeno uva�avati razli�itosti?
- postoji li neki na�in na koji organizacije mogu stvoriti osje�aj zajedni�kog smisla, a da pritom ne prisiljavaju djelatnike na prihva�anje tu�eg mišljenja?
Ovdje nailazimo na paradoksalnu situaciju: ako pozorno slušamo razli�ite interpretacije, tada ne mo�emo ne uvidjeti kako one potje�u iz istog centra. A kako raste svjesnost o tom jedinstvu unutar raznolikosti, odnosi sudionika mijenjaju se nabolje. Razvija se razumijevanje, uo�avaju se zajedni�ke te�nje, snovi i nadanja unutar jasne i neskrivene razli�itosti pa se tada u odnosima po�inju doga�ati �udesne stvari. Ljudi se otvaraju jedni drugima, postaju kolege u pravom smislu te rije�i. Stare povrede i loša iskustva odjednom se zaboravljaju. Zapo�inje istinska suradnja: bez suzdr�avanja, povla�enja i �ekanja na tu�e vodstvo. Ljudi se aktivno preispituju jer rade na problemu koji im je va�an i i kojeg postavljaju ispred starih konflikata i poteško�a. Kada otkriju zajedni�ka stremljenja, sami tra�e suradnju bez obzira na nekadašnja neslaganja.
Tijekom �ivota vidjela sam nevjerojatne primjere pokretanja grupe nakon identifikacije zajedni�kog interesa. Naime, jednom kada se na poslu otkrije smisao koji je svima podjednako va�an, ljudska suradnja podi�e se na nove, prvotno neslu�ene razine. Okupljeni oko zajedni�kog cilja, ljudi prelaze preko starih nesporazuma, svjesni da su jedni drugima potrebni. Spremni su unaprijediti me�usobne odnose jer shva�aju da jedino tako mogu ostvariti vlastite te�nje.
Ljudi �esto iznena�uju
Društvo u kojem danas �ivimo trivijalno definira �ovjeka te ga uobi�ajeno svrstava u odre�enu "ku�icu" - neku specifi�nu kategoriju. Razlog tome le�i u upitnim dostignu�ima moderne psihologije i op�oj prezauzetosti koja nas onemogu�ava da nekoga doista i upoznamo. Neuspješne organizacijske promjene uvijek rezultiraju "krivcem". Menad�eri obi�no primje�uju samo one zaposlenike koji "usporavaju" i "sabotiraju" njihove sjajne planove - sve one koji se "opiru" - tvrdoglave i preplašene ljude koji "uporno �ive u prošlosti." Pritom sami sebe tako�er etiketiraju, ali mnogo velikodušnije, nazivaju�i se "inovatorima", "za�etnicima" ili "kulturalnim kreativcima".
Nedavno sam na dar dobila majicu koja na pole�ini nosi sjajni moto: "Ne mo�eš mrziti �ovjeka kojeg dobro poznaješ." Na�alost, usprkos navedenoj istini, u današnjim uvjetima stalne �urbe i stresa nemamo vremena slušati tu�e �ivotne pri�e niti pokazujemo istinsku �elju da nekoga doista upoznamo kako bismo razumjeli njegovo "�udno" ponašanje. Slušati kolege – njihove razli�ite interpretacije i �ivotne pri�e te razumjeti što njima ima smisla - uvijek vodi do transformacije odnosa. Pomno slušanje, naime, uvijek zbli�ava. �ak i kada nema simpatija ili odobravanja za ponašanje sugovornika, iskrenim pomnim slušanjem nadilazimo vlastite predrasude i smanjujemo broj ljudi koje smještamo u kategoriju "neprijatelji." Po�injemo zamje�ivati �ovjeka koji sigurno ima neki valjani razlog za neko odre�eno ponašanje, �ovjeka koji pokušava ostvariti mali doprinos u organizaciji ili zajednici u kojoj djeluje. Osje�amo da postupno nadilazimo stereotipe u našemu umu; otkrivamo kako �elja za suradnjom ja�a. Shva�amo kako samo zajedni�kim radom mo�emo ostvariti promjene koje pri�eljkujemo vidjeti u svijetu.
