qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.42: POZITIVNE DEVIJACIJE

Članak: Uvod u "pozitivne devijacije", Richard Pascale

download PDF



Pozitivne devijacije

Navedene dvije pri�e o "pozitivnim devijacijama" (engl. positive deviance) dijele nit koju bismo mogli nazvati vidljive iznimke. „Vidljive iznimke“ jedinstvene su po tome što predstavljaju „to�ke za�etka“ procesa pozitivnih devijacija kada odbacujemo ustaljene obrasce funkcioniranja (koji onemogu�uju razvoj) i usmjeravamo se na u�inkovite iznimke (tj. pozitivne devijacije). Metoda se tako�er mo�e koristiti u procesu rješavanja odre�enih konkretnih problema s time da zahtijeva posve druga�iji pristup od tradicionalnog: tra�i otvorenost uma, usmjeravanje pa�nje na neo�ekivana rješenja te preispitivanje uobi�ajenog mindseta „to je jednostavno tako...ne mo�e biti druga�ije“. Jednom kad mu se posvetimo koncept „pozitivnih devijacija“ preko „vidljivih iznimaka“ prirodno nas vodi odgovoru na va�na pitanja: „tko“, „što“ te posebno „kako“? 

Pozitivne devijacije? Vjerojatno �ete pomisliti kako je rije� o nespretnom oksimoronu. Pa ipak, koncepcija je jednostavna: u kompleksnom obrascu potra�ite iznimke koje �e vas – usprkos svemu – odvesti do kona�nog rješenja! 
Pristup „pozitivnih devijacija“ nastao je sasvim spontano dok smo se na terenu borili sa zahtjevnim problemima godinama slušaju�i iste komentare: "Sve smo pokušali... ali jednostavno ne ide. S ovim se ništa ne mo�e u�initi." Pozitivne devijacije (PD) temelje se na pretpostavci da je barem jedna osoba u zajednici - koja radi s istim resursima kao i svi drugi - ve� riješila problem koji drugi ne mogu riješiti. U statisti�kom smislu, rije� je o osobi koja predstavlja izuzetak, o nekome tko odudara od norme – ali u pozitivnom smislu. U ve�ini slu�ajeva rije� je o osobi koja nije svjesna da radi druga�ije od drugih. Pa ipak, jednom kada se njegovo rješenje otkrije i shvati, mogu�e je da �e šira zajednica usvojiti rješenje što �e potom preobraziti mnoge �ivote. Prema tome, u kontekstu PD-a individualna razli�itost tretira se kao osnovni resurs zajednice. Stoga je anga�man zajednice presudno va�an za otkrivanje i prepoznavanje varijanti i mogu�ih rješenja te potom za njihovu prilagodbu i implementaciju u praksi. 
Kao i mnogi drugi alati za uvo�enje promjena, „pozitivne devijacije“ spadaju u tzv. participativne metode znanosti i umjetnosti liderstva i menad�menta. Oslanjaju se na temeljne pretpostavke: 
1. rješenja za naizgled tvrdokorne probleme ve� postoje,
2. otkrili su ih pripadnici zajednice, 
3. inovatori (individualni „pozitivni devijanti“) uspjeli su riješiti probleme unato� tome što djeluju pod utjecajem istih ograni�enja i prepreka kao ostali �lanovi zajednice.

U tekstovima koji slijede prona�i �ete uvjerljive dokaze u�inkovitosti provjerenog lijeka za prevladavanje kompleksnih problema. Njegov uspjeh u suo�avanju s "nemogu�im" situacijama zorno nam pokazuje kako se ipak mo�e nešto u�initi u smislu rješavanja brojnih naizgled nepremostivih problema koji nam optere�uju sadašnjost i zasjenjuju budu�nost (primjerice, reforma zdravstvenog sustava, nacionalni sukobi, pretilost, ušteda energije). Naime, gotovo da nema situacije u kojoj PD ne poma�e. 
�ivimo u svijetu rastu�ih o�ekivanja: mediji omogu�uju da svatko uspore�uje vlastito materijalno stanje s drugim ljudima. U kontekstu sveprisutnih informacija o blagostanju u kojem mnogi �ive, budi se svijest o o�iglednim nejednakostima: 
- 1,2 milijardi ljudi �ivi s prihodom manjim od jednog dolara na dan, 
- 800 milijuna ljudi pati od kontinuirane gladi, 
- 170 milijuna djece je pothranjeno, 
- tri milijuna djece umrijet �e ove godine od izravnih i neizravnih posljedica pothranjenosti, 
- gotovo 20 posto svjetske populacije nepismeno je, �ivi u re�imu koji ne poštuje ljudska prava niti demokratski izabranu vlast. 
- 27 milijuna ljudi �ivi u nekom obliku ropstva zbog društvenog poretka koji podr�ava ropstvo, zbog loših ugovora o radu te zbog trgovine ljudima. 

U prethodne brojke nije uklju�eno gotovo 200 milijuna dalita, najni�e indijske kaste koje nazivaju „nedodirljivima“, a koji uglavnom �ive u robovskim uvjetima. Prema tome, nije teško razumjeti kako na ovome svijetu toliko toga još trebamo u�initi. 

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna