Bolni�ke infekcije

Jerry Sternin Jerry Sternin (1938. – 2008.), „otac“ PD pristupa, direktor The Positive Deviance Initiative, vodeďż˝i svjetski struďż˝njak za primjenu PD pristupa na konkretne probleme u praksi.  

Nakon što je bolnica za veterane u Pittsburghu, u ameriďż˝koj saveznoj drďż˝avi Pennsylvaniji, iskušala brojne metode za obuzdavanje stope zaraze bakterijom MRSA (rijeďż˝ je o iznimno opasnoj bakteriji, ďż˝estoj u bolnicama, koju još nazivaju „zlatni stafilokok“), 2006. godine okrenula se tzv. PD pristupu „pozitivnih devijacija“. Tako se Jerry našao na prvim crtama primjene PD-a u organizacijski najkompleksnijem okruďż˝enju u kojem je pristup ikada iskušan. Njegova priďż˝a opisuje tijek dogaďż˝anja i promjene koje je trebalo napraviti kako bi se PD pristup prilagodio jedinstvenom okruďż˝enju.

Godine 1847. dr Ignaz Semmelweis, ma�arski lije�nik u bolnici u Be�u, otkrio je zapanjuju�i nesrazmjer stopa maternalne smrtnosti dvaju razli�ita bolni�kih odjela. Semmelweis je primijetio da su smrti uzrokovane groznicom rodilja daleko u�estalije kod �ena koje su pora�ali lije�nici i studenti medicine nego kod �ena koje su pora�ale primalje.

Istraďż˝ivanje ga je potom dovelo do spoznaje da smrtonosne infekcije meďż˝u pacijentima šire lijeďż˝nici koji ne peru ruke izmeďż˝u pregleda. Za razliku od primalja, ďż˝iji je posao bio ograniďż˝en na bavljenje relativno zdravim trudnicama na jednom odjelu, studenti medicine i lijeďż˝nici redovito su pregledavali pacijentice po povratku iz mrtvaďż˝nice, gdje su obavljali obdukcije na zaraďż˝enim leševima. (Sredinom 19. stoljeďż˝a uobiďż˝ajeno je bilo da lijeďż˝nik izravno prelazi s jednog pacijenta na drugog, a da pritom ne opere ruke, ili da nakon obdukcije zaraďż˝enog tijela pregledava ďż˝ivog pacijenta.)

Semmelweis je smjesta uveo proceduru koja je od lijeďż˝nika zahtijevala da izmeďż˝u posjeta pacijentima ruke obavezno operu otopinom kalcijeva hipoklorita te da se prije pregleda presvuku u ďż˝iste kute. Navedena procedura potom je rezultirala dramatiďż˝nim opadanjem stope smrtnosti od zaraznih bolesti u beďż˝koj bolnici. 

Sto šezdeset godina kasnije, od bolniďż˝kih infekcija kao što je „zlatni stafilokok otporan na meticilin“ ili MRSA (engl. methicillin-resistant staphylococcus aureus), svake godine umire otprilike 19.000 Amerikanaca, a još 100.000 pacijenata ostaje duďż˝e u bolnici zbog izloďż˝enosti bakteriji. MRSA se prenosi dodirom koďż˝e o koďż˝u te kontaktom sa zajedniďż˝kim osobnim predmetima ili opremom. Primjerice, bezazlena sivo-crna svilena kravata koju kirurg nosi na viziti ili tlakomjer koji je trenutak ranije bio na ruci pacijenta u susjednoj sobi nerijetko se promiďż˝u u glavne prijenosnike ove teške bolesti. Premda se uz poveďż˝anu revnost prenošenje moďż˝e izbjeďż˝i - ili barem znaďż˝ajno smanjiti - potencijalni broj prilika da se na koncu zaraza ipak dogodi zapanjujuďż˝ je.