Partneri
Tema mjeseca: qLife No.42: POZITIVNE DEVIJACIJE
Članak: Uvod u "pozitivne devijacije", Richard Pascale
"Što" i "kako"
Bolivijske visoravni Altiplano uzdi�u se na nadmorskoj visini od oko 1.600 m tvore�i visoki prazni plato osiromašenog i ispr�enog tla. Djeca indijanske zajednice Ketchua koja �ivi na ovoj visoravni u stru�noj javnosti poznata su po tome što iz nekog razloga pate od sindroma poreme�aja rasta (djeca ne dosti�u normalnu visinu za odre�enu promatranu dob). S obzirom na to da brojne metode nisu uspjele otkriti uzroke ove pošasti, grupa ljudi pokrenula je inicijativu da se zajednici pokuša pomo�i primjenom PD pristupa pa je stanovnicima visoravni upu�en poziv za sudjelovanje na PD radionicama. Kao i uvijek, po�etna ideja bila je jednostavna: mobilizirati pripadnike Ketchua zajednice kako bi samostalno otkrili uzroke i implementirali rješenja kojima bi se trajno riješili problemi rasta djece i to tako da se prvotno identificiraju slu�ajevi normalnog razvoja te da se potom otkrije što se u „devijantnim“ obiteljima radi druga�ije nego u ostatku zajednice.
Odmah na po�etku stru�njaci nevladinih organizacija uklju�enih u projekt jasno su naglasili: PD proces ne�e otkriti bitne diskrepancije u prehrani djece. Zdravstveni eksperti i nutricionisti, naime, pa�ljivo su prou�avali prehranu stanovnika te su vremenom zaklju�ili: u promatranoj grupi (Ketchua plemenu) djeca se hrane istim namirnicama. Dakle, prema mišljenju stru�njaka eventualne devijacije nisu se krile u toj domeni njihova �ivota. U skladu s time, te u interesu svrsishodnosti projekta, stru�njaci su savjetovali da se pa�nja procesa usmjeri na druge �imbenike kao što su tjelesna aktivnost, higijena ili nešto tre�e.
U tom duhu zapo�eo je PD proces koji je mobilizirao seljane u njihovim nastojanjima da otkriju zašto su neka djeca u siromašnim Ketchua obiteljima izbjegla poreme�aj rasta i dosegla normalnu visinu.
U potrazi za mogu�im PD rješenjima, istra�iva�i su prvo obilazili domove obitelji djece koja nisu zaostajala u rastu. Boravak u obiteljima provodio se u vrijeme obroka te se promatralo na koji na�in se djeca hrane te kojim se namirnicama hrane. Kao što se i o�ekivalo, primije�eno je da svako ku�anstvo priprema ista jela i to u istim crnim kotli�ima obješenima nad jednostavnim ognjištima od opeke. Na pitanje što stavljaju u lonac doma�ini bi identi�no odgovorili: spremali su juhu od pet ili šest mrkvi, osam do deset krumpira, �etvrt kilograma sušene ribe i zelenog lisnatog povr�a iz lokalnih vrtova. Tako spremljeno varivo u suštini je bio glavni obrok kojeg su dijelili svi �lanovi obitelji.
Promatra�i su zatim pratili na koji na�in majke poslu�uju svoju djecu. �inilo se kako i u tom smislu svi rade isto: koristile su veliku kutla�u kojom bi zagrabile juhu iz lonca te bi potom svakom djetetu ulile istu koli�inu variva u limenu šalicu standardne veli�ine. Tako se potvrdila prethodno iznesena teza "stru�njaka": “Svi jedu istu hranu, a svako dijete dobiva istu koli�inu."
U bolivijskoj PD skupini našla se i jedna ro�akinja pripadnika zajednice Ketchua koja ina�e �ivi u La Pazu. Zbog �ivota u velikom gradu nije bila tako duboko povezana sa zajednicom pa zbog toga nije bila programirana da automatski "vidi" sve ono što su drugi "znali" pa joj je to pomoglo da nakon desetak dana pa�ljivog motrenja uo�i zna�ajnu devijaciju u obitelji djece normalnog razvoja: iako su lonac, metoda kuhanja i sadr�aj juhe bili identi�ni, majka je druga�ije poslu�ivala juhu. Umjesto da kutla�om zagrabe juhu s vrha (ili sredine) kotli�a (uobi�ajena praksa), majke djece normalne visine o�ito su namjerno zahva�ale sadr�aj s dna lonca kako bi u dje�ju zdjelicu nagrabile gusti sadr�aj prepun krutih tvari: mrkve, krumpira i ribe. Nakon što je devijacija primije�ena, u razgovorima sa starosjediocima postupno smo spoznali kako je tradicija nalagala da se sastojci s dna kotli�a poslu�uju odraslima kako bi imali dovoljno energije za rad. S obzirom na to da se od davnina tako postupalo, nitko od seljana nije propitivao drevnu mudrost pa stoga uop�e nisu bili svjesni �injenice da time ugro�avaju normalni rast i razvoj djece.
Probu�eni otkri�em novog elementa u poznatom okru�enju, �lanovi PD tima „resetirali su prijemnike“ kako bi preciznije sagledali sadr�aje koje su promatrali. Nakon posjete ostalim PD obiteljima lokalni lideri, majke, bake i osoblje fondacije Save the Children jednoglasno se slo�ilo s vi�enim:
- sve PD obitelji hrane djecu istim namirnicama,
- varivo od vode, mrkve, krumpira, ribe i zelenja spremaju na isti na�in (što),
- devijacija se odnosila na aspekt kako (skupljanje krute hrane s dna kotli�a).
Uobi�ajeno ponašanje vodilo se naslije�enim uvjerenjem da se samo odrasli trebaju hraniti krutim sastojcima hrane, a potjecalo je iz drevne tradiciju koja je odre�ivala zašto i kako: samo oni koji svakodnevno obavljaju teške poslove imali su pravo na dodatne proteine, še�ere i ugljikohidrate. Upravo je ta razlika presudno utjecala na razvoj djece.
Me�utim, navedenim otkri�em problem ni izdaleka nije bio riješen. S obzirom na to da je rije� o bihevioralnoj navici koja je proizlazila iz tradicionalne kulture, promjena se nije mogla tek tako dogoditi. Nakon što su potvrdili tragi�ne posljedice obi�aja i na�ina hranjenja djece, �lanovi PD tima osmislili su poseban program obuke roditelja koji je uklju�ivao posjete PD majkama kako bi se iz prve ruke pratilo na koji na�in poslu�uju djecu. Tako su roditelji u�ili na licu mjesta - osvjedo�eni da djeca PD majki nisu zaostala u rastu. Dijaloške radionice �lanova PD tima s roditeljima koje su potom uslijedile sna�no su utjecale na promjenu njihovih tvrdokornih stavova i ponašanja. Krute namirnice s dna kotli�a iznenada su se pretvorile u zajedni�ki obiteljski resurs.
