Kada koristiti PD pristup 

PD pristup nije pogodno koristiti u svim situacijama. Kao što je ranije u tekstu navedeno, ne treba ga koristiti kada tragamo za tehniďż˝kim rješenjima (primjerice, nastojimo pronaďż˝i sortu kukuruza otpornu na sušu ili cjepivo za velike boginje). Meďż˝utim, PD proces nadmašuje sve druge poznate pristupe rješavanju problema koji:
1. su ďż˝vrsto utkani u kompleksnu društvenu strukturu, 
2. zahtijevaju promjenu ponašanja i promjenu društvene strukture, 
3. ukljuďż˝uju rješenja prepuna nepredvidivih ili nenamjeravanih posljedica. 

Kada se problemi smatraju „nerješivima“ jer se, navodno, „ništa ne moďż˝e uďż˝initi“ (kada se ostala rješenja pokaďż˝u nedjelotvornima) PD pristup nudi nam alternativu preusmjeravajuďż˝i pozornost s "onoga što nije u redu" na "ono što funkcionira" – na vidljive iznimke koje funkcioniraju usprkos svim preprekama i problemima. Za PD pristup takoďż˝er je vrlo vaďż˝no da autoriteti zajednice (seoski poglavari, nevladine organizacije koje vode ili financiraju projekte, izvršni direktori poduzeďż˝a i sliďż˝no) vjeruju u projekt, da mu se iskreno posvete te da iskreno iskušavaju potencijale PD pristupa u rješavanju problema. Navedeno se obiďż˝no odvija na kruďż˝ni naďż˝in. Sponzori najďż˝ešďż˝e uopďż˝e nisu svjesni u što se toďż˝no upuštaju, a PD metodi se okreďż˝u kao „posljednjoj šansi“ jer ništa drugo ne funkcionira. Tijekom procesa, na svojoj koďż˝i proďż˝ivljavaju prethodno nezamislive promjene. Lideri i njihovi sljedbenici povezuju se u sustvaralaďż˝kom procesu kreiranja i provedbe projekta koji ih na koncu redom stubokom mijenja. 


Društveni sustav kao „kljuďż˝ procesa“

Društvena struktura svake zajednice u sebi krije jedinstvene obrasce funkcioniranja pa se stoga slobodno moďż˝e zakljuďż˝iti kako se naizgled nepremostivi problemi gotovo sigurno javljaju iskljuďż˝ivo zbog partikularnog naďż˝ina na koji društveni sustav funkcionira. Shodno tome, uobiďż˝ajeni naďż˝in funkcioniranja mora se nekako „odmrznuti“ kako bi se omoguďż˝ilo izviranje drugaďż˝ijeg ponašanja utemeljenog na novim mentalnim modelima. Dakle, moďż˝e se kazati kako se svojevrsni „tajni sastojak PD procesa“ krije u naďż˝inu na koji angaďż˝ira i transformira blokiranu društvenu dinamiku sustava. U nastavku teksta navodi se analogija sa sluďż˝ajevima iz bihevioralne biologije koji ďż˝e nam pomoďż˝i da lakše razumijemo poantu priďż˝e. 

Krajem 19. stoljeďż˝a u Velikoj Britaniji mljekari su dostavljali mlijeko u staklenim bocama te su ga potom pretakali u posude kupaca na proďż˝eljima kuďż˝a. U prvo vrijeme sve je bilo u najboljem redu, a onda se pojavio neoďż˝ekivani problem: ptice koje su domišljato krale vrhnje s vrha posude. Ljudska reakcija na aktivnosti ovih lukavih biďż˝a isprva je bila podcjenjivaďż˝ka; mislilo se kako ďż˝e se „veďż˝ nekako sve riješiti“ pa oklijevanje ljudi nije rezultiralo niďż˝im drugim doli dodatnim jaďż˝anjem drskosti ptica koje su imale otvoren pristup ukusnoj visokoproteinskoj hrani. Vrijeme je prolazilo. Ništa dobroga po ljude nije se dogaďż˝alo pa je 1894. godine pokrenuta snaďż˝na kampanja zamjene otvorenih posuda specifiďż˝nim bocama s poklopcem bi se konaďż˝no osujetili domišljati „pljaďż˝kaši“. Zamišljeno - uďż˝injeno. Inovacija je riješila probleme ljude ostavivši ptice bez besplatnog ruďż˝ka. Osim nekoliko vrsti koje su se brzo dosjetile kako svladati prepreku.