Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Članak: O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje, Rusell Ackoff
O u�enju i sustavima koji poti�u u�enje
Rusell AckoffUvod
Opse�na literatura o u�enju obi�no se bavi sociopsihološkim aspektima ovog fenomena tj. procesom na koji na�in u�imo od drugih ljudi. U tom kontekstu va�no je istaknuti kako cjelokupna ljudska spoznaja u svojoj krajnosti potje�e iz iskustva - vlastitog ili tu�eg. U�enje iz iskustva osobito je va�no u organizacijama, prvenstveno zbog neprestane fluktuacije djelatnika. U ovom �lanku bavim se tzv. iskustvenim u�enjem (engl. learning from experience) u organizacijskom kontekstu kako bih nadopunio manjkave radove, rasprave i diskusije na tu temu. Pa ipak, time ni na koji na�in ne �elim umanjiti va�nost interpersonalnog u�enja u organizacijama.Zapo�et �u s definicijama, prema mojemu mišljenju, va�nih razlika u komponentama u�enja; s definicijama podataka, informacija, znanja, razumijevanja i mudrosti. Glavna mi je namjera ispraviti pogreške koje se pojavljuju i ponavljaju u literaturi o organizacijskom u�enju, koje isklju�uju iz razmatranja komponente razumijevanje i mudrost te se u�enjem bave isklju�ivo u kontekstu informacija i znanja. S obzirom na to da ne postoje op�e prihva�ene definicije navedenih pojmova, koristit �u se svojima jer ih smatram korisnima i primjenjivima u svakom kontekstu.
Nadalje, pojasnit �u razliku izme�u u�enja i prilagodbe jer se prilagodba mo�e smatrati posebnim oblikom u�enja. Moram napomenuti kako me je literatura koja se bavi ovim razlikama (npr. Haeckel & Nolan, 1996.) dobrano zbunila. Pozabavit �u se i vrlo va�nom ulogom pogrešaka u procesu u�enja i prilagodbe kao i razumijevanjem samog procesa u�enja, odnosno u�enja o tome kako u�iti kojeg Gregory Bateson (1972) naziva deutero u�enjem.
Na kraju �u prezentirati skicu menad�erskog sustava za u�enje i prilagodbu koji je sukladan raznolikim potrebama koje �u prethodno opisati u ovom tekstu.
Raznovrsni sadr�aji u�enja
Literatura o u�enju vrlo malo piše o sadr�aju u�enja, odnosno o onome što se u�i, pa stoga ovim putem pokušavam nadoknaditi taj nedostatak. Naime, ljudska spoznaja sastoji se od podataka, informacija, znanja, razumijevanja i mudrosti. Na�alost, �esto se brkaju pojmovi podaci, informacije i znanje; razumijevanje (pre)�esto koristimo kao sinonim za znanje, a znanje smatramo sveobuhvatnim pojmom. Mudrost se uglavnom smatra misti�nim i nerazumljivim, pa �ak i neprenosivim fenomenom koji se zbog toga rado zaobilazi u znanstvenim raspravama.
Pa ipak, razlike me�u razli�itim sadr�ajima u�enja iznimno su va�ne je oblikuju hijerarhiju porasta vrijednosti što se najbolje vidi iz drevne izreke: "Zrnce informacije vrijedi kao more podataka; zrnce znanja vrijedi kao more informacija; zrnce razumijevanja vrijedi kao more znanja dok zrnce mudrosti vrijedi kao ocean razumijevanja!"
Unato� navedenom, formalni obrazovni sustav (kao i svi informacijsko-ra�unalni sustavi) prvenstveno se bavi manje va�nim vrstama u�enja: primanjem, procesuiranjem i prijenosom podataka i informacija. Pritom se malo truda posve�uje prijenosu znanja, još manje prijenosu razumijevanja, a prijenos mudrosti potpuno je zanemaren. Opisana alokacija napora odra�ava se u prevladavaju�oj i upornoj preokupaciji informacijama koja se o�ituje u tiskovinama, televizijskim programima te u popularnim igrama poput "Lova na trivijalno" (engl. Trivial Pursuit, popularna igra, neka vrsta kviza s ogromnim brojem kompjuterski generiranih pitanja - op.ur.). Prikladnog li imena!
Podaci i informacije
Podaci se sastoje od simbola koji opisuju predmete i doga�aje i/ili njihova obilje�ja. Rezultat su promatranja. Promatranje rade ljudi ili se odre�ene pojave mjere pomo�u instrumenata kao što su termometri, broja�i kilometara, brzinomjeri ili voltmetri. Instrumentne plo�e u automobilima i zrakoplovima prepune su takvih naprava.
Podaci su poput metalne ruda�e - male su vrijednosti ili su pak potpuno bezvrijedni - sve dok se ne procesuiraju u korisnije forme. Podaci procesuirani u korisniju formu �ine informacije. Stoga i informacije sadr�e simbole koji opisuju predmete, doga�aje i njihova obilje�ja. Dakle, osnovna razlika izme�u podataka i informacija proizlazi iz njihove korisnosti – funkcionalne, a ne strukturalne.
Informacija je sadr�ana u opisima, odnosno u odgovorima na pitanja koja po�inju rije�ima poput tko, što, gdje, kada i koliko. Informacije su korisne kada se odlu�uje o tome što raditi, ali ne i kako raditi. Primjerice, popis filmova koji trenuta�no igraju u kinima omogu�uje nam da odaberemo film koji �elimo gledati, ali nam ne govori o tome kako �emo do kina do�i. Isto tako adresa kina nam govori gdje se kino nalazi, ali ne i to kako �emo do njega do�i. Odgovori na pitanja kako sa�injavaju znanje.
Translated and reprinted by permission of SoL – Society for Organizational Learning. This article was originally published under the English title On Learning and the Systems That Facilitate It by Russel Ackoff in Reflections magazine. Copyright ©2019. by SoL – Society for Organizational Learning, all rights reserved.