qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.46: KLASICI VIII

Članak: Smtonosne odluke u bolnici "Memorial", Sheri Fink

download PDF



Brojni �amci i helikopteri uspjeli su tijekom dana iz bolnice evakuirati gotovo sve pacijente i posjetitelje. Oko 21 sat Rodney Scott, pretili pacijent s odjela intenzivne njege koji se oporavljao od operacije srca, preko strmih metalnih stepenica napokon je prenesen do helidroma. S obzirom na to da je te�io gotovo 180 kilograma te da nije mogao samostalno hodati, Scott je bio posljednji �ivi pacijent koji je napustio bolnicu. Kasnije je �esto opisivao olakšanje koje je tada osjetio. �etvorica koja su ga nosili u invalidskim kolicima svojski su zapeli kako bi ga ubacili u letjelicu Obalne stra�e. Evakuacija krupne osobe poput Scotta vukla je sa sobom posljedice - medicinska sestra nakratko je ostala prikovana za helikopter te je dobrano natukla rebra i slezenu. Me�utim, svi su bili zadovoljni u�injenim. 
Scott, Thiele i Karen Wynn odvojeno su transportirani u me�unarodnu zra�nu luku Louis Armstrong u New Orleansu gdje se njihovo zahtjevno iskušenje nastavilo. Kada su stigli na aerodrom nisu mogli vjerovati vlastitim o�ima: stotine pacijenata s opustošenih podru�ja zateklo se na jednome mjestu pod paskom saveznog tima za upravljanje kriznim situacijama koji je bio toliko slabo opremljen da mnogim pacijentima nisu mogli pru�iti niti osnovnu skrb. Promišljaju�i o zate�enoj situaciji, Thiele mi je rekao kako eutanazirani pacijenti ''apokalipsu na aerodromu sigurno ne bi pre�ivjeli.''


Mrtvozornikova dvojba

U nedjelju 11. rujna 2005. godine, trinaest dana nakon udara oluje, spasioci su pronašli 45 raspadaju�ih tijela u bolnici Memorial Medical Center. Sljede�eg dana Charles Foti Jr., dr�avni tu�ilac Louisiane, pokrenuo je slu�benu istragu o doga�ajima u bolnici tijekom krize izazvane uraganom Katrina. Telefoni Ministarstva pravosu�a ubrzo su se u�arili pod optu�bama za neopravdano napuštanje pacijenata i eutanaziju. 

Odvjetnik tvrtke LifeCare vjerojatno je bio prva osoba koja je nazvala tu instituciju kako bi obavijestio pravosudne slu�benike o argumentiranoj sumnji da su lije�nici i medicinske sestre Memoriala devetorici pacijenata LifeCarea ubrizgali smrtonosnu dozu lijekova. Potom su dr�avni i savezni istra�itelji pokrenuli brojne intervjue sa svjedocima, a na koncu su se zaputili u napuštenu bolnicu kako bi pronašli eventualne dokaze. Odvojeno od toga, dr�avni tu�itelj zapo�eo je vlastitu istragu u sklopu koje je zatra�io dr. Franka Minyarda, glavnog mrtvozornika Orleansa, da obducira stotinjak tijela prona�enih u desetak bolnica i stara�kih domova New Orleansa. 

Tako se 76-godišnji ginekolog Minyard našao u vrlo zahtjevnoj situaciji; pod velikim pritiskom javnosti koja je �eljela znati što se to�no dogodilo u njihovom susjedstvu tijekom krize. Minyard se istovremeno borio s obdukcijama i identifikacijom stotina �rtava uragana što je dodatno ote�avalo njegov polo�aj. O njemu još treba re�i da ga je katoli�ka redovnica inspirirala da �ivot posveti javnoj slu�bi. U trenutku krize 31 godinu obnašao je du�nost slu�benog gradskog mrtvozornika koji je „uredovao“ u podrumu kaznenog suda. Poznat je bio i po tome što se rado pojavljivao na dobrotvornim manifestacijama, kao svira� u jazz bendu, obu�en u bijelo odijelo s kaubojskim �izmama. „U trenutku kada je New Orleans poplavio“, rekao je Minyard, „izašao sam iz automobila i doslovce otplivao na posao“. Tamo je ostao zarobljen �etiri dana.
Nakon obdukcije i prikupljanja uzoraka, djelatnici organizacije National Medical Services, privatnog laboratorija iz Pensilvanije, brzo su otkrili morfij u devet tijela - istih onih koje je odvjetnik LifeCarea identificirao kao potencijalne �rtve.
Ured dr�avnog tu�ioca anga�irao je Cyrila Wechta, uglednog forenzi�kog patologa koji je godinama radio na slu�aju Johna F. Kennedyja, da pregleda toksikološki izvještaj i medicinsku dokumentaciju �etvorice mrtvih pacijenata: Emmetta Everetta, Rose Savoie i dvojica drugih pacijenata LifeCarea. Wecht je nedvosmisleno zaklju�io kako je u sva �etiri slu�aja rije� o klasi�nom ubojstvu ljudskom intervencijom.

Po završetku višemjese�nih razgovora tijekom kojih je prikupljena opse�na dokumentacija, istra�itelji su vjerovali – barem su tako rekli - da su lije�nici i medicinske sestre eutanazirali ni manje ni više nego dvadeset pacijenata Memoriala. Me�utim, sumnje je trebalo potkrijepiti konkretnom dokumentacijom koja je prema izjavi Tanetovog odvjetnika „jednostavno bila nedostupna“. Naoru�an svjedo�anstvima djelatnika LifeCarea i medicinskom dokumentacijom �etvorice mrtvih pacijenata sa sedmoga kata, dr�avni tu�itelj procijenio je kako su mu izgledi najve�i ako za ubojstvo optu�i Anne Pou, Cheri Landry i Lori Budo. 

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna