U devet sati uve�er 17. srpnja 2006. godine - gotovo godinu dana nakon što je Katrina devastirala Memorial - naoru�ani dr�avni i savezni agenti pokucali su na vrata Anni Pou. Uhitili su je prema optu�bi za �etiri ubojstva drugog stupnja.
Kako se nakon posla nije stigla presvu�i, u trenutku uhi�enja Anne Pou je bila odjevena u izgu�vanu kiruršku haljinu u kojoj je toga dana radila. Iako je znala da je glavna meta istra�itelja, nije o�ekivala uhi�enje jer je njezin odvjetnik, navodno, s tu�iteljem dogovorio dobrovoljnu predaju u slu�aju potrebe. "Što �e biti s mojim pacijentima?", refleksno je upitala Anna Pou policajce. Voditelj skupine agenata predlo�io joj je da nazove kolegu i zamoli ga da preuzme njezin posao. Dozvolili su joj da se uredi i spremi. Potom su joj pro�itali njezina prava, stavili lisice na ruke i odveli je u mjesni zatvor. Cheri Landry i Lori Budo uhi�ene su iste no�i.
Me�utim, Pou se nije dugo zadr�ala u istra�nom zatvoru; puštena je odmah iza pono�i. Dr�avni tu�itelj Foti sutradan je sazvao konferenciju za novinare - koja je prenošena i na CNN-u – na kojoj je �estoko napao trojku optu�enu za eutanaziju u Memorialu: "Ovo nije eutanazija", rekao je Foti, "ovo je klasi�no ubojstvo!"
Sljede�eg dana, na drugoj konferenciji za novinare odvjetnik Anne Pou optu�io je „nevjerojatnu oluju“ - a ne svoju klijenticu - za smrt ljudi. Rekao je da je njegova klijentica nevina optu�ivši pritom Fotija - koji se upravo spremao iznova kandidirati na izborima – da svjesno manipulira slu�ajem kako bi privukao na sebe medijsku pa�nju. Tako�er je najavio da �e rezultate vlastite istrage uskoro dostaviti na uvid okru�nom tu�itelju Orleansa, nadle�nom za slu�aj nakon uhi�enja, te da �e iste prezentirati pred sudskom porotom.
Kako je vladina istraga napredovala tako je Carrie Everett, udovica Emmetta Everetta, polako skupljala hrabrost istupiti pred kamere CNN-a. Nakon Katrine tra�ila je supruga gotovo dva tjedna da bi na koncu saznala da je „umro“. Kada je shvatila u kojim se okolnostima smrt dogodila, tu�ila je Tenet, LifeCare, Pou, Landry i Budo.
"Tko im je dao pravo da se igraju Boga?", upitala je gospo�a Everett. "Tko im je dao to pravo?"
Uspješno sudsko procesuiranje ubojstva u Orleansu zahtijeva da mrtvozornik s medicinskog gledišta potvrdi da je smrt prouzro�ena postupcima drugog ljudskog bi�a - bez obzira na kona�nu krivnju ili pravnu odgovornost. Rije� je o prvom koraku kriminalisti�kog dokazivanja po �ijem okon�anju sud u Louisiani dosu�uje krivnju za ubojstvo.
Mrtvozornik Minyard pozvao je Cyrila Wechta, Michaela Badena - još jednog poznatog forenzi�kog patologa - i Roberta Middleberga, direktora toksikološkog laboratorija u kojem su testirani uzorci obdukcije, kako bi porazgovarali o nalazima i usuglasili stavove. Kako Minyardova poplavljena kancelarija još uvijek nije bila u funkciji, tri dana zaredom sastajali su se u njegovom privremenom uredu u praznoj zgradi pogrebnog poduze�a.
Obdukcija je pokazala da je više od polovice sveukupno analiziranih tijela u Middlebergovu laboratoriju (�etrdeset i jedan pacijent Memoriala) bilo pozitivno na morfij, midazolam ili oboje. S obzirom na to da se u karijeri susreo s tisu�ama slu�ajeva, prona�ene visoke koncentracije lijekova u polovice mrtvih pacijenata smatrao je ozbiljnim "trnom u oku".
Minyardova radna skupina prvo je promotrila slu�aj Alice Hutzler, 90-godišnje bolesnice s upalom plu�a, �ijoj je k�erki medicinska sestra LifeCarea Gina Isbell obe�ala da �e „pomno brinuti o majci“. Iako joj morfij i midazolam nisu propisani, spomenuti lijekovi prona�eni su u njezinoj jetri, mozgu i miši�nom tkivu. Medicinska dokumentacija je, naime, pokazala da se gospo�a Hutzer ''mirno odmarala'' jutro prije smrti te da medicinske sestre tijekom ve�eri nisu zabilje�ile nijednu zdravstvenu pritu�bu koja bi upu�ivala na potrebu korištenja morfija i midazolama.
Hutzler je bila jedan od devet pacijenata LifeCarea sa sedmog kata u kojima je prona�en jedan ili oba lijeka. Svi oni vi�eni su �ivi ujutro 1. rujna. Prema medicinskoj dokumentaciji, patolog Memoriala svima je konstatirao smrt istog poslijepodneva.
"Ubojstvo". napisao je Wecht na omotu s imenom g�e. Hutzler dodatno podebljavši rije�. Na isti je na�in procijenio smrt sedam pacijenata sa sedmog kata pridodavši im Emmetta Everetta, Wilda McManusa i Rose Savoie. Posljednjeg pacijenta - koji je prema raspolo�ivoj medicinskoj dokumentaciji u kriti�nom trenutku bio „na rubu �ivota i smrti“ - kategorizirao je pojmom „nejasno“. Prema Badenovu mišljenju u svih devet slu�ajeva radilo se o klasi�nom ubojstvu.