qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No.46: KLASICI VIII

Članak: Smtonosne odluke u bolnici "Memorial", Sheri Fink

download PDF



Potom se radna grupa pozabavila smr�u na odjelu intenzivne njege na osmom katu. U srijedu 31. kolovoza Ewing Cook je pronašao pacijenticu Jannie Burgess u komatoznom stanju. Njezina medicinska dokumentacija jasno je pokazivala kako joj je u srijedu, izme�u 14:10 i 15:35 sati, na temelju usmenih naredbi doktora Cooka �ak sedam puta ubrizgano 15 miligrama morfija. Rije� je o dozi koja je otprilike sedam puta ve�a od maksimalne doze koju je ranije primala radi ubla�avanja boli. Pa ipak, zbog toga što je ranije primala morfij te zbog uznapredovalog stadija karcinoma, ''...Jannie Burgess nije bila niti jasan niti jak slu�aj'', napisao je Wecht u svojem izvješï¿½u. Njezinu smrt okarakterizirao je pojmom „nejasno“. 

Osim devet smrtnih slu�ajeva pacijenata na LifeCareovom sedmom katu i Burgess na osmom, radna grupa prou�ila je dodatnih trinaest smrtnih slu�ajeva Memorialovih i LifeCareovih pacijenata u lobiju drugog kata koje je zabilje�io patolog Memoriala. (Iako su još neke smrtne slu�ajeve smatrali sumnjivima, istra�itelji su prekinuli daljnju istragu zbog nedostatka dokaza.) Od spomenutih trinaest tijela devet ih je bilo pozitivno na midazolam, a �etiri na morfij. Tijekom pretrage u bolnici su prona�eni dokumenti koji su ukazivali na velike koli�ine morfija koje je primilo troje pacijenata - me�u kojima i Carrie Hall, �ena koja se u srijedu nave�er �estoko borila za �ivot. Dokumenti su bili datirani na �etvrtak 1. rujna, a potpisala ih je dr. Anna Pou.

Pa ipak, unato� �vrstim i usuglašenim stavovima Wechta i Badena kako su pacijenti LifeCarea usmr�eni injekcijama, Minyard je tra�io dodatne informacije radi kona�ne odluke. Odlu�io je kompletnu dokumentaciju slu�aja poslati trojici neovisnih stru�njaka. 
"Ubojstvo", zaklju�io je u svakom od devet slu�ajeva dr. Frank Brescia, onkolog i specijalist za palijativnu skrb. Do istog zaklju�ka došao je dr. James Young, bivši glavni mrtvozornik Ontaria u Kanadi koji je u to vrijeme bio predsjednik American Academy of Forensic Sciences: "...analizirani pacijenti pre�ivjeli su kriti�ne faze prethodnih dana. S obzirom na to da su svi umrli u razdoblju od samo tri i pol sata te da su u njihovim tijelima prona�ene velike koli�ine morfija i midazolama, posve sam siguran kako je rije� o planiranom ubojstvu, a ne o slu�ajnosti."
Lokalni internist zaklju�io je kako dostupna medicinska dokumentacija – iako se doista radilo o teškim bolesnicima – nije ukazivala na sigurnu smrt u kratkom vremenu. U izvješï¿½u Minyardu internist se posebno osvrnuo na Emmetta Everetta napisavši kako je "... o�ito... da je Emmett Everett bio u stabilnom medicinskom stanju te da nije bilo nikakvih naznaka da bi uskoro mogao umrijeti". (Odvjetnik Anne Pou na sudu je tvrdio kako je Everett gotovo sigurno umro od zatajenja srca, a ne od prevelike doze lijekova.)

Kako bi što kvalitetnije zaklju�io Minyard je pokrenuo vlastitu istragu u sklopu koje je razgovarao s nekolicinom LifeCareovih djelatnika. Tijekom konverzacije najviše bi se usredoto�io na „lik i djelo“ Anne Pou. Iako je nije osobno poznavao, dva mjeseca nakon uhi�enja pomno je pratio njezino gostovanje u poznatoj emisiji 60 minutes kada je vrlo emotivno branila sebe i optu�ene medicinske sestre. "�elim da svi znaju da nisam ubojica", rekla je Pou voditelju. "Ne vjerujem u eutanaziju."

Nakon nastupa u emisiji 60 minuta pojedini kolege po�eli su nazivati Minyarda i kritizirati ga zašto uop�e istra�uje slu�aj kada, prema njihovu mišljenju, „slu�aja zapravo nema“. Dan nakon emitiranja emisije na CBS-u American Medical Association izdala je priop�enje: "AMA, krovna udruga ameri�kih lije�nika, vrlo je ponosna na brojne medicinske djelatnike koji su se u kriznom razdoblju nakon udara uragana Katrine istaknuli herojskom hrabrošï¿½u i po�rtvovanjem."

Tijekom intervjua Minyard mi je rekao da je imao „veliku potrebu da upozna Pou“, da s njom „pro�avrlja na kavi“ te da „u�e u njen um kako bi bolje razumio njezin svjetonazor“. Tako�er mi je kazao da je isto �inio i ranije s osobama optu�enim za zlo�in: ''Znanost je sjajna. Pa ipak, postoji trenutak kada morate zaroniti onkraj znanstvene spoznaje; morate se osloniti na vlastitu intuiciju." Shodno tome, nazvao je Anninog odvjetnika i zamolio ga da je dovode u njegov ured. 

Pou je sjela nasuprot Minyarda trenuta�no ga zadivivši vlastitom markantnom pojavom. "Prava dama... prava šarmantna ju�nja�ka dama", pomislio je. Na stolu u uredu le�ala je Biblija, na jednom zidu visjelo je raspelo, a na drugim zidovima fotografije iz �ivota njihovog rodnog grada. Ubrzo su otkrili da imaju mnogo zajedni�kih prijatelja te su po�eli razgovarati o pojedinim �lanovima Annine velike katoli�ke obitelji s kojima je Minyard – kako se pokazalo tijekom razgovora - bio veoma blizak. Na koncu su otvorili konverzaciju o njezinu pokojnom ocu, uglednom obiteljskom lije�niku koji je bio posebno ljubazan prema Minyardu upu�uju�i mu klijente kada je ovaj otvorio lije�ni�ku ordinaciju.

Tijekom jednosatnog razgovora Pou mu je kazala kako je u trenucima krize �eljela odagnati nepotrebnu bol i patnju kroz koju bi pacijenti prolazili. S obzirom na to da je susretu prisustvovao njezin odvjetnik, Minyard je pazio da joj ne postavlja izravna pitanja o tome što je �inila. Uvjeti koje je opisala u Memorialu vratili su ga u dane koje je nakon Katrine proveo zarobljen u zgradi suda. Prisjetio se koliko su mu tada voda i hrana bili dragocjeni. Koliko je teško bilo zaspati dok se u okru�enju pucalo kao da je ratno stanje. 

Tijekom intervjua Minyard mi je kazao kako nije suviše suosje�ao s Annom Pou te da joj to nije �elio pokazati. Vjerovao je da bi na njezinom mjestu pokušao spasiti barem Emmetta Everetta; da je sigurno postojao neki na�in da se krupnog �ovjeka evakuira. 
Nekoliko dana kasnije, Minyard se za pomo� obratio Arthuru Caplanu, poznatom bioeti�aru Sveu�ilišta Pennsylvania. Caplan je pregledao dostavljenu dokumentaciju nakon �ega je zaklju�io kako je svih devet pacijenata LifeCarea na sedmom katu eutanazirano. Potvrdio je kako lije�enje ''nije bilo uskla�eno s prevladavaju�im eti�kim standardima palijativne skrbi SAD-a.'' ''Standardi jasno ukazuju'', napisao je Caplan, ''da smrt pacijenta nije i ne mo�e biti kona�ni cilj lije�enja''.

Pa ipak, unato� mišljenju brojnih vrhunskih stru�njaka koji su redom tvrdili da je rije� o klasi�nom ubojstvu, Minyard još uvijek nije bio siguran na koji na�in svjedo�iti na sudu. Na koncu se konzultirao s još jednim patologom, dr. Stevenom Karchom koji je bio poznat po tome što je vlastitu karijeru doveo u pitanje zala�u�i se za tezu da koli�ina lijekova prona�enih u tijelu �rtve nije direktno korelirana s koli�inama u tijelu neposredno prije smrti.

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna