Partneri
Tema mjeseca: qLife No.49: SAMOORGANIZACIJA I ADAPTIVNO LIDERSTVO
Članak: Adaptivne promjene: �to je esencijalno, a �to se mijenja?, Ronald A. Heifetz, Otto Scharmer
IV. Duhovnost i liderstvo
COS: Na što mislite kada ka�ete „duhovna perspektiva“?
RH: Mislim na koncepcije bo�anskog. Mnogo je zanimljivih dijaloga koji se odvijaju u vjerskim zajednicama, a bave se razumijevanjem razli�itih koncepcija bo�anskog. Spomenute dijaloge podjednako vode budisti, �idovi, kršï¿½ani i muslimani. Razli�ite koncepcije bo�anskog nastale u doba New Age pokreta - koji ima više razli�itih misti�nih korijena – izazvale su etablirane zapadnja�ke religije da preispitaju vlastite misti�ne korijene iz predkartezijskog doba racionalizma. Spomenuta istra�ivanja i dijalozi pru�aju nadu da ljudi mogu nadvladati puko dokazivanje da su baš oni u pravu kako bi jedni od drugih u�ili.
Osobno vjerujem kako u�enje postaje osnovni društveni fenomen vjerskih zajednica koje su po�ele njegovati novu kvalitetu otvorenosti na koju ranije nismo nailazili. Kada sam kao �idov predavao sve�enicima Episkopalne crkve u SAD-u i pri�ao im o vlastitoj �idovskoj spoznaji Isusa i prirode "svetog srca", oduševljeno su me pratili. Dakle, doga�a se nešto mnogo šire od pukog tolerantnog poštivanja – po�eli smo svjedo�iti istinskom pluralizmu! Tolerantno poštivanje mo�e se sa�eti u izjavi: “Toleriram naše razlike... ne�emo se više zbog njih sva�ati." Me�utim, afirmativni pluralizam mnogo je dublji – ne tra�i samo toleranciju ve� i to da dvije strane u�e jedna od druge.
Zbog nakupljenih trauma, stvorili smo neku vrstu krute nepropusne membrane me�u razli�itim na�inima promišljanja. Umjesto da ih ujedinimo, mi ih nastavljamo odvajati.
�idovska tradicija baštini tisu�e godina dubokog istra�ivanja i propitivanja brojnih duhovnih, eti�kih, društvenih i politi�kih pitanja. Isto vrijedi za kršï¿½ansku tradiciju, muslimansku, hinduisti�ku, budisti�ku i druge. Iako se ta istra�ivanja i propitivanja odnose na vrlo sli�na pitanja, vrlo rijetko svjedo�imo sinergijskim uvidima koji uspijevaju probiti �vrste granice me�u vjerskim zajednicama. Pa ipak, sve �ešï¿½e primje�ujemo kako �vrstina tih granica ozbiljno popušta – ne samo radi odr�anja sterilnog mira, ve� primarno u interesu stvaranja bogatijeg duhovnog iskustva svih ljudi svijeta.
COS: Kako su navedene dimenzije iskustva povezane s liderstvom?
RH: Pa... vrlo �vrsto i duboko. Liderstvo se prije svega odnosi na mobilizaciju ljudskih sposobnosti provjeravanja i odlu�ivanja o bitnim elementima prošlosti kako bi se isti zadr�ali. Ispitajte prošlost svoje organizacije, obitelji ili zajednice kako biste zadr�ali dragocjeno i odbacili nebitno. Tek tako se doista mo�ete razvijati.
Recimo da ste glavni menad�er lokalnog poduze�a koje odli�no poznaje lokalno tr�ište jer djeluje na njemu ve� 130 godina. U jednom trenutku vlada je odustala od prakse da vas štiti od globalne konkurencije. Stoga hitno morate shvatiti što vam je dragocjeno - u smislu temeljnih vrijednosti i kompetencija tvrtke – te što vam nije toliko bitno pa se stoga mo�e i treba mijenjati. Tako�er, morate osvijestiti kulturološke norme poduze�a koje ga uklju�uju u specifi�nu lokalnu zajednicu.
Kako se u ovom slu�aju poduze�e treba ponašati? Kako mo�e odr�ati dragocjene vrijednosti te istovremeno koristiti prednosti otvorenoga gospodarstva? Rije� je o ogromnom adaptivnom izazovu s kojim se tvrtka suo�ava – izazovu s kojim se mo�da ne�e mo�i nositi – poput mnogih drugih kompanija širom svijeta. Ako ne nau�i ono što treba nau�iti, i to brzo, ne�e napredovati u novom okru�enju. Uskoro �e se pretvoriti u klasi�ni adaptivni neuspjeh.
Prema tome, mo�e se kazati kako je liderstvo primarno posve�eno mobilizaciji - organizacija, zajednica ili društava - radi adaptacije. U slu�aju uspješne prilagodbe, sustavi �e iz prošlosti prenijeti najbolje kvalitete te �e pritom ostati otvoreni za u�enje i suradnju s okru�enjem kako bi nastavili napredovati i odr�avati esencijalne kvalitete.
COS: Prema ovome što ste upravo rekli, zaklju�ujem da je liderstvo fenomen koji se zapravo bavi formulacijom kolektivnog identiteta.
RH: Djelomi�no ste u pravu. No, nemojte smetnuti s uma da se liderstvo tako�er bavi gubitkom - to je ono što cijelo vrijeme sugeriram.
