Zatvaranje kruga izme�u materije i uma

Peter M. Senge Peter M. Senge predsjednik je SoL-a, Society for Organizational Learning i profesor na MIT Sloan School of Management. Radio je s mnogim velikim korporacijama (Motorola, Federal Express, Intel) na unapreďż˝ivanju sposobnosti timskog uďż˝enja. Proglašen je za jednu od pet najutjecajnijih osoba u povijesti menadďż˝menta. Njegova knjiga Peta disciplina najutjecajnija je knjiga iz tog znanstvenog podruďż˝ja izdana u posljednjih deset godina.

U ovom broju q21 pro�itajte dijalog dvojice vode�ih svjetskih stru�njaka o liderstvu, Petera M. Sengea i C.O. Scharmera.


COS: Peter, koja su to pitanja koja te posebno intrigiraju u tvome radu?


I. Da li je mogu�e ostvariti "institucionalnu mudrost"?

Peter Senge: Obzirom da smatram kako se razvoj ďż˝ovjeka odvijao u najmanju ruku na neuravnoteďż˝en naďż˝in, oduvijek me je posebno zanimala evolucija ljudskih sustava. ďż˝injenica je da raspolaďż˝emo s nevjerojatnom tehnologijom te da posjedujemo nevjerojatnu moďż˝. Na ďż˝ivot i na planetu moďż˝emo utjecati na nevjerojatne naďż˝ine, bilo na makro ili mikro razini. Moďż˝emo uništiti svijet uz pomoďż˝ nuklearnog oruďż˝ja, moďż˝emo utjecati na klimu, izmijeniti gensku strukturu ďż˝ivih biďż˝a te samu dinamiku evolucije. No, s tim nevjerojatnim moďż˝ima ruku pod ruku bi trebala dolaziti i mudrost. Naďż˝alost, koliko je meni poznato dokaza o postojanju mudrosti nema, posebice ako govorimo o kolektivnoj mudrosti. Štoviše, ďż˝ini se kako unutar društvenih sustava, koji u okviru institucija prakticiraju opisanu moďż˝, više nego ikada prije "caruje" sljepoďż˝a. Za te sustave zasigurno ne moďż˝emo reďż˝i da su "inteligentni". Mislim da je opisani problem veoma znaďż˝ajan. Usporedio bih ga s djetetom kojemu roditelji daju sve "opasnije" igraďż˝ke bez da se zapitaju o zrelosti djeteta da iste koristi na ispravan naďż˝in.

Stoga me je oduvijek zanimalo je li uistinu moguďż˝e unaprijediti "institucionalnu ili organizacijsku inteligenciju", odnosno njihovu sposobnost za kolektivno razumijevanje, za dostizanje "institucionalne mudrosti", uz uvjet da mudrost definiramo kao "duboko razumijevanje dugoroďż˝nih posljedica poduzetih aktivnosti." Iako je ovo jednostavna definicija, smatram je konzistentnom s razliďż˝itim predodďż˝bama o tome što mudrost u stvari jest. Pitanje koje iz svega navedenog proizlazi odnosi se dakle na sposobnost ljudskih biďż˝a da svjesno razvijaju mudrost na institucionalnoj razini. Uvijek iznova posebno naglašavam "institucionalnu razinu" obzirom da se moďż˝ uglavnom ostvaruje kroz razne institucije društva. Ovdje se ne radi, primjerice, o pojedinaďż˝nom znanstveniku koji posjeduje sposobnost utjecanja na strukturu DNA, veďż˝ o svim resursima koji podrďż˝avaju tog pojedinaďż˝nog znanstvenika u njegovom nastojanju da utjeďż˝e na strukturu molekule. Ne radi se, dakle, o vama ili o meni, pojedincima koji voze svoje automobile stvarajuďż˝i tako ugljiďż˝ni dioksid koji završava u atmosferi. Radi se o cjelokupnoj infrastrukturi proizvodnje i potrošnje goriva. Radi se o multi-institucionalnim ili inter-institucionalnim procesima, što govori o znaďż˝aju znanja, razumijevanja i mudrosti na institucionalnoj i inter-institucionalnoj razini.