SL: Spomenuli ste timski rad i koncepciju "u�e�e organizacije" Petera Sengea. Senge gorljivo zastupa stav da nam je danas potrebna druga�ija vrsta liderstva. Tvrdi kako se moramo odmaknuti od starog modela lidera-junaka, lidera pojedinca, te na liderstvo gledati u kontekstu timova i grupa. Sla�ete li se s njime?

Naravno, iako smatram da se radi o prijelaznoj fazi. Osobno podrďż˝avam koncepciju Petera Blocka o "vodstvu sluďż˝enjem" (eng. stewardship). No, krajnje odredište - tamo gdje ja ďż˝elim stiďż˝i - jest spoznaja da timovi u velikoj mjeri posjeduju sposobnost "samo-usmjeravanja", te da liderstvo podrazumijeva sasvim drugaďż˝iji skup aktivnosti nego što se tradicionalno misli. Takoďż˝er smatram kako organizacije uopďż˝e ne trebaju toliki broj lidera u svojim strukturama.

Mi, kao sljedbenici, moramo odustati od ďż˝ekanja na "savršenog lidera" koji "zna sve odgovore" i kojemu ďż˝emo predati u ruke naše probleme kako bi se on za njih pobrinuo. Moramo odustati od takvog ponašanja.

S druge strane lideri moraju odustati ďż˝ak i od vjerovanja kako se njihov zadatak odnosi na "kreiranje organizacijske vizije". Moraju odustati od vjerovanja kako oni moraju "dizajnirati organizaciju" te da se ništa neďż˝e dogoditi ako "oni to ne uďż˝ine".


SL: Kako biste u današnje vrijeme opisali kvalitetnog lidera?

Definicija koja mi se trenutno najviše sviďż˝a je ona Morta Meyersona iz Perot Industries-a. (Neobiďż˝an izvor za takvu vrstu promišljanja.) "Kao predsjednik uprave", rekao je Morten, "shvatio sam da je sve što znam o liderstvu bilo pogrešno." Zatim je osmislio novu definiciju po kojoj je kljuďż˝ni zadatak lidera osigurati da organizacija spozna samu sebe.

Na lidera trebamo gledati kao na ogledalo, na osobu koja potiďż˝e i pomaďż˝e procese koji nam omoguďż˝avaju da shvatimo svoje sposobnosti, da spoznamo u koje interpretacije naše povijesti ďż˝elimo ulaziti. Moramo poznavati klijente, moramo poznavati jedni druge, moramo znati zašto se nalazimo baš u ovom biznisu.

Organizacija mnogo toga treba znati o sebi. No, organizacije nikada ne reagiraju na ono što im se govori da jesu, ili na ono što im se govori da bi trebale biti. Smatram da mi, kao ljudska biďż˝a, ne moďż˝emo iskljuďż˝ivo izvršavati naredbe. Štoviše, smatram kako niti jedno ďż˝ivo biďż˝e nije stvoreno da prihvaďż˝a tuďż˝e naredbe, veďż˝ da se kreativno izraďż˝ava.