SL: Smatram da zbog navedenih razloga uklju�enost ne mo�e biti stvar izbora?

Radi se o temeljnim ďż˝ivotnim istinama. ďż˝ivot mora stvarati, mora sudjelovati u oblikovanju samoga sebe. Zašto onda to ne bi vrijedilo i za ljudska biďż˝a? Pa ipak, pogledate li u organizacije, vidjet ďż˝ete da je reinďż˝enjering još uvijek na snazi. Organizacijski dijagrami kao sredstvo za organizacijski razvoj još se uvijek koriste, ljudi se i dalje iskljuďż˝uju, te se svi zajedno i dalje pretvaramo kako odanost, ljubav i ďż˝elja za suraďż˝ivanjem uopďż˝e nisu vaďż˝ni ďż˝imbenici produktivnosti.


SL: Vaša filozofija menadďż˝menta ustvari nema baš puno zajedniďż˝kog s menadďż˝mentom u strogom smislu te rijeďż˝i.

Znate, svaki put kad uďż˝em u te organizacije ostanem zbunjena kada shvatim da ljudi i dalje ďż˝ele tamo biti. U velikoj mjeri ljudi zaista ďż˝ele voljeti organizaciju u kojoj rade. ďż˝ovjeku je potrebna takva razina predanosti u ďż˝ivotu. Unatoďż˝ tome, organizacije nisu uďż˝inile gotovo ništa kako bi sve to zasluďż˝ile.

Vjerujem kako najveďż˝e svjedoďż˝anstvo o kvaliteti ljudskog duha proizlazi iz ďż˝injenice da ljudi, unatoďż˝ svemu što im je napravljeno, i dalje dolaze na posao. Još uvijek ďż˝ele sudjelovati u stvaranju vedrije buduďż˝nosti, samo kada bi ih netko iskreno pozvao da sudjeluju u njenom oblikovanju. Nisu ih uništili pohlepa, nedostatak briďż˝nosti i potpuno zanemarivanje spoznaje da se tu radi o stvarnim ljudskim biďż˝ima, a ne o zamjenjivim dijelovima stroja. Stoga je sve ovo što sam navela dio znaďż˝ajne promjene u našem promišljanju o gospodarstvu i društvu.