Partneri
Tema mjeseca: qLife No.5: Sustavno razmi�ljanje
Uvodnik: qLife No.5: Sustavno razmi�ljanje, Marko Lu�i�
Uvodnik: qLife No.5: Sustavno razmi�ljanje
Marko Lu�i� Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife i portala Quantum21.net.
Poštovani �itatelji, pred vama je novi broj stru�nog �asopisa qLife koji u ovom broju istra�uje sustavno razmišljanje, temeljnu koncepciju moderne znanosti i umjetnosti liderstva koja se u hrvatskoj stru�noj javnosti, iako posebno zna�ajna, veoma rijetko spominje. Pojam "sustavno razmišljanje" zapravo se odnosi na mo�nu novu perspektivu gledanja na stvarnost u kojoj �ivimo i radimo, na poseban stru�ni jezik i skup alata koji se koriste za rješavanje "tvrdoglavih" problema koji se u našoj svakodnevnici kontinuirano ponavljaju. �vrsto se oslanja na znanstveno podru�je "dinamike sustava" (eng. system dynamics) dovode�i u središte pozornosti odnose; izme�u razli�itih elemenata istog sustava te me�u razli�itim sustavima.
Nasuprot Descartesovom redukcionizmu, toliko uobi�ajenom me�u hrvatskim liderima i menad�erima u poslovnom i javnom sektoru koji ustrajne "probleme" uvijek rješavaju istom metodom: izoliranjem "problema" iz šireg konteksta te zatim "popravljanjem" tako izoliranih komponenti, sustavno razmišljanje nam poru�uje da prihvatimo holisti�ki svjetonazor, shvatimo u kojem su odnosu i na koji na�in promatrani "problemi" povezani me�u sobom i s višom cjelinom kako bi ih mogli u�inkovito riješiti.
Iako se mo�da na prvi pogled �ini apstraktnom, koncepcija sustavnog razmišljanja posve je stvarna i prakti�na te se svi mi, više ili manje svjesno, gotovo svakodnevno s njom susre�emo. Primjerice, vjerojatno ste se ve� našli u sli�noj situaciji: novi kolega, nedavno postavljen na funkciju voditelja logistike u vašem poduze�u, u �elji da se doka�e i "riješi" problem visokih troškova skladištenja i transporta, stvara vama, voditelju prodaje, nove probleme u obliku pove�anog nezadovoljstva kupaca zbog kašnjenja isporuke. Policija se tako�er susre�e sa sli�nim situacijama. Kratkotrajnu radost radi uhi�enja dilera droge u jednoj gradskoj �etvrti ubrzo prekida spoznaja da je središte kriminalne aktivnosti sada preba�eno u novu �etvrt. Još i gore, nakon uhi�enja kompletnog dilerskog lanca realnost "na ulici" postaje još te�om budu�i da je prekidanje redovnog lanca opskrbe utjecalo na smanjenje ponude, zatim na pove�anje cijene droge na ulici, zatim do pove�anja "privla�nosti" kriminalne aktivnosti te na kraju do pove�anja broj involviranih osoba.
Sli�an primjer negativnih posljedica proizašlih iz pozitivnih namjera u Hrvatskoj su nedavno iskusili mali brodograditelji i trgovci u sektoru nautike. Što se dogodilo? U trenutku rasplamsavanja gospodarske krize Vlada RH, u dobroj namjeri i s ciljem osiguranja stabilnosti dr�avnog bud�eta, donijela je niz odluka o pove�anju fiskalnih nameta u gospodarstvu. Jedna od njih se odnosila i na znatno pove�anje trošarina u sektoru nautike. Linearno gledano, ra�unica je bila jednostavna: pove�anjem nameta na nova plovila prikupiti iz sektora nova sredstva za dr�avni bud�et. No, sustav je "mislio" druga�ije pa su zbog pove�anih trošarina proizvodnja i trgovina posve zamrli. Proizvodni pogoni po�eli su se zatvarati jedan za drugim što je na burzu rada odvelo gotovo tisu�u radnika s pravom primanja dr�avnih naknada za nezaposlene. Tako su se znatna sredstva umjesto u prora�un slila iz prora�una.
