Primjena sustavnog pristupa: Primjer iz Hrvatske

Miljenko Cimeďż˝a Miljenko Cimeša, predsjednik SoL Hrvatska i SoL konzultant. U fokusu pozornosti su mu pitanja voďż˝enja dubokih organizacijskih i društvenih promjena. U svom radu nastoji povezati metode strateškog upravljanja sa novim kompetencijama kao što su sistemsko razmišljanje, produktivna komunikacija i kreiranje vizije.

"Prema zadnjim podacima dogaďż˝a se veliki pad industrijske proizvodnje u mnogim granama hrvatskog gospodarstva... Graďż˝evinarstvo je u padu za 21%, preraďż˝ivaďż˝ka industrija za 15%, drvna za 21%, proizvodnja odjeďż˝e za 24%, trgovina za 15%.... Pogledajmo u kakvom je stanju graďż˝evinarstvo. 15.000 neprodanih stanova. Nitko ih ne kupuje. Cijene im, istina, ne padaju. Ti neprodani stanovi se prenose u 2010. Stoga ďż˝e se manje stanova graditi u ovoj godini. Pored toga, drďż˝ava je najavila da prestaje investirati u izgradnju autocesta. Opisana situacija povlaďż˝i za sobom sigurno smanjenje aktivnosti u drugim industrijama; npr. manje ďż˝emo kupovati namještaj, keramiku, sanitarije, boje za liďż˝enje zidova... To ďż˝e smanjiti potraďż˝nju za bankovnim kreditiranjem graďż˝ana, a ministar Šuker ďż˝e zbog svega toga prikupiti manje PDV-a. I ne samo to. Nova otpuštanja radnika biti ďż˝e neminovna." - Mislav Bago, Dnevnik, Nova TV, 1.12. 2009.


Razine promatranja realnosti

Kao što se u tekstu "Na vrhu ledenjaka: Dublji uvid u priďż˝u" navodi, svijet oko nas je moguďż˝e promatrati na razini:
1. Doga�aja,
2. Trenda odnosno obrasca,
3. Sustava.

Naša se pozornost najďż˝ešďż˝e usmjerava na dogaďż˝aje. U prilog ovoj tezi dovoljno je pogledati tiskane ili elektronske medije: najveďż˝i dio prostora posveďż˝en je vijestima o cijenama dionica, teďż˝ajevima, kamatnim stopama, broju neprodanih stanova. Kljuďż˝no pitanje na ovoj razini promatranja realnosti jeste: "Što se dogodilo?" Promatranje stvarnosti na ovoj razini rezultira reaktivnim naďż˝inom razmišljanja - na dogaďż˝aj je moguďż˝e djelovati tek post festum. Promatranje realnosti na ovoj razni rezultira serijom kriza koje se nastoje "riješiti" nizom kriznih, tj. "vatrogasnih" intervencija.

Ustrajnim praďż˝enjem nekog dogaďż˝aja tijekom vremena poďż˝injemo prepoznavati trendove ili obrasce ponašanja. Npr. varijabla "broj neprodanih stanova" moďż˝e se, tijekom vremena, poveďż˝avati, smanjivati ili oscilirati. Kljuďż˝na pitanja na ovoj razini promatranja realnosti jesu:
1. "Što se dogaďż˝a?",
2. "Što se promijenilo?",
3. "Što je ostalo nepromijenjeno?",
4. "Postoje li neki drugi zna�ajni trendovi?".