Iskreno vjerujem da se �ovje�anstvo danas nalazi na prekretnici svoga razvoja. Sami odlu�ujemo da li �emo "propasti" ili �emo sveobuhvatni proces globalizacije odvesti u smjeru u kojem on treba i�i. Osobni doprinos vidim u poticanju neophodnog povjerenja u druge ljude i vjere da svi mi zajedno doista mo�emo ostvariti konkretne pozitivne rezultate. Pokušavam iskoristiti bogato iskustvo i sretnu karijeru koja mi je omogu�ila da dolazim u kontakt, sura�ujem i poslujem s ljudima u gotovo svakom kutku na ovoj planeti. To me je iskustvo nau�ilo da mnoga sporna pitanja i svjetski problemi, bez obzira na lokalnu orijentiranost, u sebi uvijek sadr�e zajedni�ku nit poveznicu: pravdu! Ovdje prije svega mislim na pravedan ekonomski razvoj, na pravednost u kontekstu jednakih prilika za sve ljude, bez obzira na njihovo porijeklo i društveni status, kao i na pravedno zadovoljavanje potreba mladih ljudi.
Svakako moram naglasiti da se osje�am blagoslovljenim što mi je �ivot omogu�io da sura�ujem s izuzetnim pojedincima, ljudima koji ula�u veliki trud i sve svoje sposobnosti kako bi u vrlo teškim situacijama napravili promjene. Moj osobni doprinos neznatan je u odnosu na takve ljude. U tom kontekstu bih npr. spomenuo prijatelje, poduzetnike u Indoneziji, koji sjajno vode tamošnja mala poduze�a. A onda im se dogodi neka elementarna nepogoda i u trenu im odnese tre�inu svega što su mukotrpno stvarali. No, njih to ne uznemiruje previše. Njihova je odlu�nost, upornost i predanost pomalo neshvatljiva. Bez obzira što sam i koliko u�inio za njih, neizmjerno sam im zahvalan na svemu što sam od njih nau�io.
DS: Javnost te poznaje po tvojim oštrim kritikama medija, "crne svakodnevnice" kakvom je oni prikazuju. Zala�eš se za druga�iji pristup, za isticanje pozitivnih i inspirativnih situacija i ljudi koji poti�u i nadahnjuju druge, pozitivno razmišljaju i pozitivno djeluju. Mo�eš li nam navesti neke primjere osoba koje su tebe nadahnule i potaknule u �ivotu?
PB: Hm... Ponekad mi se �ini da ljudi uop�e nisu svjesni opasnosti i štete koju mediji danas nanose pojedincima i društvu u cjelini. Banaliziranje i vulgarizacija, katastrofalno osiromašivanje govora i pisma, promicanje infantilnih pojedinaca u globalne zvijezde, nametanje nesadr�ajnih programa, etabliranje novca i brze zarade kao isklju�ivog mjerila vrijednosti samo su dio "crne slike" kojoj svakodnevno svjedo�imo i koja svakodnevno, sve više i više, sna�no utje�e na uniformiranog globalno nezainteresiranog i neobrazovanog �ovjeka. Pravo pitanje stoga glasi: Do kada �emo tolerirati taj proces? Bojim se da ve� danas postoje generacije mladih ljudi koje su potpuno ravnodušne i uklopljene u takav svijet u mjeri da su se prestali pitati o vrijednosti vlastitog �ivota.