Strategija na rubu kaosa

Eric D. Beinhocker Eric Beinhocker izvršni je direktor Institute for New Economic Thinking's kojemu se pridružio nakon 18 godina profesionalne karijere u McKinsey & Company. Autor je više stručnih člana objavljenih u renomiranim publikacijama poput Financial Times, Newsweek, The Times, Harvard Business Review i McKinsey Quarterly. Njegova knjiga The Origin of Wealth našla se na listi "Top Ten Business Books" Amazona 2006. godine.

Sve do nedavno korporativne strategije su se temeljile na ekonomskom modelu "akvarija" (eng. fishbowl, op. prev.). No, više nije tako. Nove teorije jasno pokazuju da su tržišta "kompleksni prilagodljivi sustavi". Mogu li stoga menadžeri biti išta više od pukih slijepaca u biznisu koji se brzo i kontinuirano mijenja?

Ugledni ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade Paul Krugman govori o tri tipa ekonomskih teorija:

1. Ekonomija uspona-i-padova koja se temelji na pokazateljima, primjerice "danas je vrijednost dionica rasla, a nezaposlenost pala.....",
2. Ekonomija popularnog izdavaštva: modeli koji se nude u popularnim knjigama za "čitanje na putovanju", tipa Deset jednostavnih koraka za izbjegavanje globalne krize,
3. Ekonomija grčkih slova. Radi se o neoklasičnoj teoriji zasnovanoj na matematičkim modelima, s kojom se uobičajeno srećemo na sveučilištima i u znanstveno-akademskim časopisima. Ekonomija grčkih slova trenutno se nalazi u ozbiljnim poteškoćama.

Povijesno gledano, neoklasična ekonomska teorija oduvijek se više bavila matematičkim pirotehničkim efektima, a manje se oslanjala na stvarni svijet. Iako su modeli proizvedeni u "radionici" ekonomije grčkih slova posljednjih desetljeća, poput teorije "racionalnih očekivanja" i teorije "opće ravnoteže", matematički elegantni, nedostaje im empirijska potvrda valjanosti.

Turobno stanje "turobne znanosti" (autor misli na ekonomiju – prvi puta je izraz "turobna znanost", eng. dismal science, koristio T. Carlyle u 19. stoljeću komentirajući Malthusove teorije i predviđanja o neizbježnom siromaštvu i gladi u svijetu - kada stanovništvo toliko poraste da se više neće moći prehranjivati, op.prev.) snažno utječe na lidere i menadžere, konzultante i profesore na poslovnim školama jer je moderna teorija menadžmenta u uporabi uglavnom izgrađena na temelju neoklasične ekonomije.

Loša je vijest da su spomenuti temelji pod velikim upitnikom te da se urušavaju velikom brzinom. Dobra je vijest da se polako ali sigurno javljaju novi, radikalno drugačiji fundamenti.


Korijeni teorije menadžmenta

Većina uspješnih i naširoko korištenih strateških alata – model "pet konkurentskih sila", "krivulje troškova", SCP paradigma (Structure-Conduct-Performance, struktura-vođenje-performanse), model "održive konkurentske prednosti", da spomenem samo neke - svoje porijeklo vuku iz ideja razvijenih 1950-ih godina na području naziva teorija industrijske organizacije. A teorija industrijske organizacije, koja proučava strukturu industrije i uspješnost kompanija, zasniva se na mikroekonomskoj teoriji.
 

Cijeli tekst pročitajte u qLifeu...