Ljudska svrha i polje budućnosti

Peter Senge, C.O. Scharmer, J. Jaworski, B. Flowers Peter M. Senge, profesor na MIT Sloan School of management, predsjednik društva za organizacijsko učenje - SoL, autor kapitalnog djela Peta disciplina, osoba koju stručna javnost drži "jednim od petorice najutjecajnijih ljudi u povijesti menadžmenta".

C. Otto Scharmer, redoviti profesor na MIT Sloan School of Management, i izvanredni profesor pri Center for Innovation and Knowledge Reserch, Helsinki. Suosnivač je SoLa, Društva za organizacijsko učenje, ELIASa, programa za razvoj liderstva pri UN Global Compact i autor knjige Theory U: Leading from the Emerging Future.

Joseph Jaworski, predsjednik uprave ugledne savjetničke kuće Generon Consulting, suosnivač Global Leadership Initiative, osnivač The American Leadership Forum, autor bestselera Synchronicity: The Inner Path of Leadership

Betty Sue Flowers, suradnik Instituta IC2, pjesnik, urednik i poslovni savjetnik. Betty je u svojoj karijeri surađivala s vodećim organizacijama i institucijama kao što su npr. NASA, General Motors, Shell, Svjetsko poslovno vijeće na izradi scenarija za potrebe strateškog planiranja.

Na početku ovog teksta pozivam vas da se prisjetite neke situacije kojom su dominirali strah ili zabrinutost. U takvim trenucima, naše su reakcije pretežno instinktivne prirode. Ponašanje nam se svodi na reakciju borba ili bijeg, koja se temelji na tzv. reptilskim obilježjima uma. Slično je i s reakcijama ljudskih grupa i timova. U situacijama kada se uvjeti i okolnosti dramatično promijene, organizacije obično nastavljaju reagirati kao i uvijek do tada, vođene reaktivnim preslikavanjem ustaljenog načina razmišljanja (mentalnih modela, op. ur.), sagledavajući svijet iz poznate perspektive i u poznatim okvirima unutar kojih se udobno osjećaju. Njihovo djelovanje primarno je usmjereno na obranu vlastitih interesa.

Prilikom reaktivnog djelovanja, naše se akcije gotovo uvijek temelje na starim navikama kojima učvršćujemo stare mentalne modele. A kada tako funkcioniramo, u najboljem slučaju poboljšavamo tradicionalni način rada, ostajući sigurni u čahuri vlastitog svjetonazora i izolirani od šireg svijeta.

Srećom, reaktivno razmišljanje, vođenje i postupanje nisu jedini pristup djelovanju. Početkom 2000-ih počeli smo intervjuirati vodeće svjetske znanstvenike, lidere, menadžere, poduzetnike i društvene aktiviste. U 150 intervjua istraživali smo ključna pitanja povezana s radom tih ljudi. Primjerice, u razgovoru s poduzetnicima pokušali smo dokučiti na koji se način nove ideje i intuitivno znanje pretvaraju u opipljivu stvarnost. Dijalozi su razotkrili jedan drugačiji način spoznaje koja se primarno ne temelji na navikama.

Dublje razine spoznaje

Dublje razine spoznaje osvještavaju "širu sliku" odnosno širu cjelinu: kakva ona doista jest i na koji se način razvija. Uvid u cjelinu potom nam pomaže da odaberemo pravi pristup kojim ćemo sliku pretvoriti u realnost.Učenje i liderstvo temelje se na razmišljanju i djelovanju, a svaka pojedinačna odluka govori o našem odnosu s okruženjem i sposobnostima koje iz tog odnosa proizlaze. U tom procesu razlika u kvaliteti odluka isključivo je rezultat razine osviještenosti, odnosno "izvora" iz kojeg djelujemo. Ako svjesnost nikada ne prodre dublje od razine površinskih događaja i postojećih okolnosti, naše će akcije zauvijek ostati samo reakcijama. Suprotno tome, uspijemo li kvalitetnije osvijestiti odnosno dublje prodrijeti u kompleksnu stvarnost kako bismo sagledali širu cjelinu koja čini "ono što jest" te kako bismo kvalitetnije sagledali našu povezanost s tom cjelinom, smisao i učinkovitost naših postupaka mogu se dramatično promijeniti.

U razgovorima s vodećim svjetskim znanstvenicima uočili smo njihovu iznimnu sposobnost dosezanja dubokih uvida, kao i utjecaj takve razine osviještenosti na razumijevanje stvarnosti, samoga sebe, svojeg ja i vlastite uloge u svijetu. Razgovarajući pak s poduzetnicima, posve smo jasno otkrili što to doista znači "djelovati u službi onoga što želi nastati u svijetu". Također smo otkrili da ove dvije grupe uglavnom međusobno ne razgovaraju. Međutim, nema sumnje da obje govore o istom procesu - kojim ostvarujemo duboko razumijevanje sadašnjeg trenutka odnosno uvid u cjelinu koja nastaje - kako bismo, prema Georgeu Bernardu Shawu, postali silom prirode.

Želimo li doći do dubokih uvida, moramo shvatiti da cjeline više razine kompleksnosti - timovi, organizacije, industrije i cijela tržišta - nisu statične zato što, poput drugih živih sustava, s jedne strane nastoje zadržati obilježja bitna za njihovu egzistenciju, a s druge strane evoluirati. S osvještavanjem dinamične cjeline polako ali sigurno osvještavamo i "ono što želi nastati u svijetu".

Intervjuirani poduzetnici uspješno su realizirali brojne poslovne poduhvate stvarajući doslovce ni iz čega organizacije koje su potom zapošljavale desetke tisuća ljudi. Redom su nam govorili kako vjeruju da njihova poduzetnička sposobnost u prvom redu proizlazi iz sposobnosti naslućivanja nove realnosti u nastajanju, odnosno naslućivanja "onoga što želi nastati u svijetu" te potom djelovanja usklađenog s time. W. Brian Arthur, poznati ekonomist s Instituta Santa Fe, jednom je prilikom rekao: "Istinske inovacije uvijek se pokažu 'nusproduktom' unutarnjeg propitivanja kada uranjamo u dublje sfere stvarnosti iz kojih 'znanje' izlazi na površinu."

Dakle, istraživanje dubljih sfera bivstvovanja određuje kreativna postignuća u umjetnosti, biznisu ili znanosti. Stoga mnogi znanstvenici, izumitelji, umjetnici i poduzetnici žive u paradoksalnom stanju snažnog kontrasta između izrazite samosvijesti - budući da jako dobro znaju koliko su njihove odluke, akcije i pothvati važni - i duboke poniznosti - budući da istančano osjećaju da su vođeni silama koje su "veće od njih samih". Stoga se njihov zadatak ogleda u tome da "oslobode skulpturu zatočenu u kamenu" kako je to znao reći Michelangelo. Iako znaju da je njihovo osobno djelovanje bitno za postignuća, istovremeno su svjesni da skulptura, koja već postoji u kamenu, "želi biti oslobođena".


Cijeli tekst pročitajte u qLifeu...