Eksperimenti u sociološkoj domeni

Kurt Lewin Kurt Lewin (1890. - 1947.), njemačko-američki psiholog, osnivač područja socijalne, organizacijske i primijenjene psihologije.

Iako je prije svega bio izvanredan znanstvenik, Kurt Lewin je praksu menadžmenta, organizacijskog razvoja i poslovnog savjetovanja unaprijedio kao malo tko drugi, osiguravši si time posebno mjesto u povijesti navedenih disciplina. U smislu znanstvenih postignuća, Lewina pamtimo kao genijalca u koncipiranju i implementiranju eksperimenata u domeni društvenih znanosti kojima je nedvojbeno pokazao da stil liderstva i društveno ozračje značajno utječu na produktivnost i emocionalno stanje grupe. U razdoblju između 1920-ih kada se provedene Hawthorne studije i 1930-ih kada je Lewin započeo sa svojim eksperimentima otkriveni su brojni dokazi koji su išli u prilog hipotezi da participacija i osnaživanje pozitivno utječu na produktivnost i moral grupe. (Hawthorne studije mjerenja produktivnosti radnika u Western Electric Co. u pogonima u Hawthorneu, SAD, provedene su u razdoblju od 1924. do 1932. godine.
Eksperiment je osmišljen tako da znanstvenici mijenjaju jačinu osvjetljenja i neke druge izvanjske čimbenike kako bi utjecali na uvjete rada. Istraživanje je na kraju pokazalo da produktivnost radnika mnogo manje ovisi o izvanjskim čimbenicima utjecaja, a mnogo više o razini uključenosti, mogućnosti utjecaja na rad i radne procese te o brizi i pažnji koju je radnicima posvetio menadžment, op. prev.) Svojim eksperimentima Lewin je jasno ukazao na disfunkcionalne aspekte autokratskog stila liderstva, očitavši liderima i menadžerima lekciju koju do danas nisu zaboravili.

Zašto bi lideri, menadžeri i konzultanti morali pročitati ovaj članak?
Kao prvo zato da osjete tu povijesnu dimenziju i shvate da problemi liderstva, menadžmenta i organizacijskog razvoja s kojima se danas susrećemo nisu novi; štoviše, tijekom proteklih pedesetak godina o njima se poprilično često i žestoko raspravljalo.

Kao drugo, kvalitetno provedena istraživanja uvijek su praktično upotrebljiva: događaje iz dječjih igraonica koje je Lewin proučavao jednostavno je povezati s problemima liderstva u našim organizacijama.

Kao treće, svi zajedno morali bi se dublje zamisliti nad Lewinovom konstatacijom kako se "za razliku od autokracije koja se može nametnuti, demokracija treba učiti". Moramo se duboko zamisliti nad ovom spoznajom, posebno kada pokušavamo poticati participaciju i osnaživanje djelatnika odraslih i sazrelih u autokratskim sredinama.

Lewinov nevjerojatan doprinos znanosti i praksi liderstva, menadžmenta i konzaltinga opisao sam u jednom od tekstova, objavljenom u MIT Sloan Management Reviewu, u kojem sam posebno naglasio kako nam je Lewin po tko zna koji put ukazao na činjenicu da su kvalitetna istraživanja gotovo uvijek motivirana stvarnim problemima. Akcijska istraživanja (engl. action research), akcijsko učenje odnosno učenje kroz djelovanje (engl. action learning), akcijska znanost (engl. action science), klinička istraživanja i mnoštvo drugih metoda i pristupa koje se i danas koriste nastali su iz iskonske spoznaje o tome da sustav ne možemo razumjeti sve dok ga ne počnemo mijenjati. Osim toga, Lewin je vlastitim primjerom pokazao koliko praktičari, konzultanti i znanstvenici mogu naučiti jedni od drugih kada se okupe kako bi stekli nova i primjenjiva znanja i vještine. - Edgar H. Schein