Teorija sustava za profesore i menadžere

Russell Ackoff, Edwards Deming Russell Ackoff (1919. - 2009.), profesor emeritus na Wharton Schoolu, jedan od najpoznatijih teoretičara menadžmenta i organizacije koji je najveći doprinos ostvario na području operacijskih istraživanja i sustavnog razmišljanja. Autor je dvadeset i tri knjige od kojih su najpoznatije Redesigning the Future, The Art of Problem Solving i Creating the Corporate Future.

Edwards Deming (1900. - 1993.), ugledni profesor i još ugledniji poslovni savjetnik koji je presudno utjecao na spektakularni gospodarski razvoj Japana nakon završetka Drugog svjetskog rata, te na obnovu američke automobilske industrije u kasnim osamdesetim prošlog stoljeća. Pojedini stručnjaci njegove revolucionarne ideje uspoređuju s onima Kopernika, Darwina i Frojda smatrajući ga "ocem treće faze industrijske revolucije".  
 

Russell Ackoff (1919. - 2009.), profesor emeritus na Wharton Schoolu, za života postao je jednim od najuglednijih teoretičara menadžmenta i organizacije. Najveći doprinos Ackoff je ostvario na području operacijskih istraživanja i sustavnog razmišljanja. U svojim radovima ustrajno je ukazivao na probleme koje analitički način razmišljanja posljednjih 400 godina potiče u zapadnjačkoj civilizaciji. Ključna obilježja analitičkog pristupa su:
- dijeljenje kompleksnih sustava na sastavne dijelove
- istraživanje, proučavanje i analiza dijelova
- pokušaj da se zasebno upravlja pojedinim dijelovima.
 
Prema zagovornicima analitičkog pristupa, kada bi se navedeni koraci redom ispravno proveli, cjelina bi trebala kvalitetno funkcionirati. Međutim, u svojim radovima Ackoff nebrojeno puta dokazuje da unapređenje dijelova može - a često to i čini - razoriti sustav. Iz tog razloga zalagao se za usvajanje sustavnog pristupa sljedećih obilježja:
- širenje perspektive kako bi se sagledao širi sustav
- širenje perspektive kako bi se ispravno razumjela uloga podsustava
- sinteza u smislu sagledavanja interakcija dijelova kako bi se razumjela cjelina.

Na temelju njegovih radova o sustavnom razmišljanju pokrenut je novi val u praksi menadžmenta kada je suradnja u organizaciji te s dionicima umnogome dobila na značaju.

Edwards Deming (1900. -1993.), osoba koja je svojim inovativnim pristupom i filozofijom menadžmenta snažno utjecala na poslijeratni razvoj japanske industrije. Štoviše, iako sve do svoje smrti nije bio toliko poznat i popularan u SAD-u, u Japanu su ga smatrali nacionalnim herojem zaslužnim za inovativnost i kvalitetu japanske industrije koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća harala svijetom. Ključne poruke njegove filozofije upravljanja jesu:
- unapređenjem kvalitete tvrtka snižava troškove, povećava produktivnost i tržišni udjel,
- 94% problema u vidu defektnih proizvoda ili usluga proizlazi iz sustava, a ne od nemarnih radnika i/ili grešaka u opremi,
- pogreške u poslovanju prilika su za unapređenje,
- menadžeri koji upravljaju sustavima izvor su svih problema i sveg napretka.

Primjena sustavnog načina razmišljanja navela je i jednog domaćeg autora da naglasi značaj suradnje. Riječ je, naime, o Miljenku Cimeši koji u tekstu "Od 'reforme radnog zakonodavstva' prema 'transformaciji tržišta rada'" (http://solcroatia.org/wp-content/uploads/Od-reforme-radnog-zakonodavstva.pdf) zastupa tezu kako je suradnja predstavnika državnih institucija, poslodavaca i sindikata ključni preduvjet izlaska Hrvatske iz sadašnje duboke socijalno-ekonomsko-političke krize.

Pitanje: Za početak razgovora zamolio bih vas da pojasnite zašto su po vama sustavi i sustavno razmišljanje toliko bitni? Zašto je znanje o sustavu dobilo na značaju posljednjih godina?

Ackoff: Stvaranje koncepcije sustavnog razmišljanja revolucionarni je zaokret u odnosu na tradicionalni mehanicistički način razmišljanja, s nizom veoma važnih posljedica koje iz tog zaokreta proizlaze. Sustavni pristup temelji se na činjenici da je sustav cjelina, pa se kao takav ne može dijeliti na neovisne komponente. Iako svaka komponenta sustava može utjecati na ponašanje cjeline, niti jedna nema neovisan utjecaj na nju - zato što je svaki dio pod utjecajem i cjeline i drugih dijelova.