qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: qLife No. 28: KLASICI III

Članak: Drevni nauk o liderstvu, M.L. Chibber

download PDF

Drevni nauk o liderstvu

M.L. Chibber M.L. Chibber, doktor znanosti, umirovljeni general indijske vojske, predava� na Indijskoj vojnoj akademiji i Sto�ernom koled�u za obuku obrambenih snaga, osniva� Vojnog instituta za nacionalnu integraciju, savjetnik za obranu te dugogodišnji direktor Instituta za razvoj menad�menta u New Delhiju. Doktor Chibber je dobitnik nacionalne nagrade "Padmabhushan" koja se u Indiji dodjeljuje za izuzetne zasluge.


Umije�e vodstva istozna�nica je za idealizam na djelu.
M. Gandhi

�ovjek mo�e ispravno izvršavati svoje zadatke tek onda kada u potpunosti razumije istinsko zna�enje �ovje�nosti. Pritom treba razumjeti da je ljudsko bi�e sastavljeno od tijela, uma i sebstva. Prvi element (tijelo) odnosi se na djelovanje. Drugi (um) odnosi se na spoznaju. Tre�i (sebstvo) odnosi se na postojanje. Djelovanje, spoznaja i postojanje zajedno �ine �ovje�nost.

Za bilo koje postignu�e u ovom svijetu �ovjeku je prije svega potrebno tijelo pa se zbog toga tijelo poistovje�uje s djelovanjem. Kako bismo odredili što je dobro ili loše, ispravno ili pogrešno, istinito ili neistinito, grješno ili pohvalno, potom se koristimo s mo�u propitivanja i razlu�ivanja - sposobnošï¿½u našeg uma. Dakle, um je instrument poimanja. Nakon toga slijedi princip nepromjenjivog sebstva koji je uvijek postojan u svojoj Istini.

Jedinstveni izraz za trojstvo tijela, uma i sebstva je saccitananda (bitak, svijest, bla�enstvo). Bitak je to što jest. Na�elo koje nam omogu�uje da shvatimo fizi�ko (svjetovno) i ono što je iznad svjetovnog i znanstvenog naziva se svjesnost. Kada se bitak i svijest na�u zajedno javlja se bla�enstvo. Ljudsko bi�e pro�ivljava iskustva svjesnosti, postojanja i bla�enstva zahvaljuju�i tijelu.

Ako je �ovjek isklju�ivo usredoto�en na tijelo - kada tijelo nije povezano s umom i sebstvom - spušta se na razinu �ivotinje. Kada um nije povezan sa sebstvom ili nema spoznaje o svojoj povezanosti sa sebstvom, podre�enost tijelu �ovjeka pretvara u demona.

Sebstvo uvijek ostaje bo�ansko - ono ni na koji na�in nije povezano s tijelom ili umom. Cjelokupna �ovjekova osobnost normalno funkcionira jedinu u slu�aju skladnog jedinstva tijela, uma i sebstva.

Ako osobu upitamo o tome što najviše �eli naj�ešï¿½e �e re�i: "�elim dug i udoban �ivot". Pa ipak, ako bismo nakon toga upitali što se podrazumijeva pod "udobnošï¿½u", mnogi ljudi ne bi znali jasno i jednozna�no odgovoriti. Primjerice, mnogi ljudi smatraju da sre�a podrazumijeva bogatstvo i u�ivanje u osjetilnim u�icima. Me�utim, prava sre�a ne sastoji se u tome. Osim toga, ljudi sre�u uobi�ajeno poistovje�uju s na�inom (stilom) �ivota koji odgovara njihovim ego �eljama, primjerice, da se nesmetano kre�u gdje god po�ele, da rade samo ono što �ele i što ih zabavlja te da provode vrijeme u dokolici i gošï¿½enju. Pa ipak, u opisanim slu�ajevima ne radi se o istinskoj sre�i jer istinska sre�a podrazumijeva poštivanje sebstva i pro�ivljavanje njegova bla�enstva. Onaj tko ne vjeruje u sebe i u svoje sebstvo podlo�an je egoisti�noj umišljenosti koja vodi prema uništenju te je stoga pronalazimo u korijenima svakog zla na ovome svijetu.

Privr�enost istini, nadzor nad osjetilima, stalo�enost, mir, obzirnost i suosje�anje šest je kvaliteta u osnovi �ovje�nosti. Ako �elimo da navedene kvalitete prosvijetle naš �ivot, potrebno je odr�avati �isto�u misli, rije�i i djela. Pored toga, osoba koja te�i tomu da postane lider, mora ovladati:
1. spoznajom o sebi samome (poznavati vlastite sposobnosti i slabosti),
2. znanjem u vlastitom podru�ju djelovanja/rada,
3. poznavati društveno okru�enje.

Pravi lider mora imati kvalitete koje nazivamo individualnim (ili osobnim) karakterom i nacionalnim karakterom. Odbacivanjem sebi�nih interesa - podjela na "moje" i "tvoje" - istinski lider treba se posvetiti dobrobiti svih ljudi i podr�avati ugled svoje zemlje. Lider mora u svakoj prilici kro�iti ispred sljedbenika umjesto da nare�uje iz pozadine. Svojim �ivotom mora davati primjer. Ako svijet u kojem �ivimo išta treba u ovom trenutku onda su to lideri koji vode osobnim primjerom.  

Liderom mo�emo nazvati samo onu osobu koja �ivi istinu, ispravnost, mir, ljubav i nenasilje, koja je zbog toga radosna i koja svoju radost rado dijeli s drugima. Osim toga, istinski lider mora biti nesebi�an i po�rtvovan. U svom srcu mora njegovati �elju da pomogne ljudima i te�iti tomu da slu�enjem zadobije njihovo povjerenje. Mora biti pripravan na �rtvovanje radi višeg cilja. Lider je onaj koji ne brine o posjedovanju, koji te�i dobrobiti društva nastoje�i pritom da bude uzorito ljudsko bi�e.


1.1. Povijesne pretpostavke

Nakon tisu�a godina �ovje�anstvo ulazi u novo razvojno razdoblje koje je zapo�elo oko 1850. godine. Po svemu sude�i, izgleda da je rije� o vrlo va�nom razdoblju ubrzane evolucije ljudske svijesti o �ovjekovoj duhovnoj stvarnosti, te o njenom uzdizanju na više razine nego li je danas slu�aj. A kako se trenuta�no nalazimo negdje u sredini, iz "pti�je perspektive" mo�emo promotriti sve što se doga�alo tijekom prvih 150 prijelaznih godina. Ve� na prvi pogled shva�amo da su se u tom periodu dogodile zna�ajnije stvari za �ovje�anstvo nego u cjelokupnoj povijesti.

Rije� je o razdoblju u kojem je kulminiralo ljudsko nastojanje da se najzad realiziraju ciljevi mira, kontinuiranog napretka i ljudskog dostojanstva. Pa ipak, unato� tome što su iskušane razli�ite koncepcije ve�eg uspjeha u kona�nici nije bilo. Razli�iti politi�ki sustavi - monarhije, diktature, kolonijalizam, imperijalizam, fašizam, socijalizam, komunizam, vo�ena demokracija i drugi - u razli�itim dijelovima svijeta prvo su prihva�eni, a potom su redom postupno odba�eni. Za demokraciju - sustav koji se na koncu pokazao najboljim - sa sigurnošï¿½u mo�emo ustvrditi da nije postigao �eljenu svrhu. Za kapitalizam i komunizam mo�emo zaklju�iti kako nisu uspjeli riješiti gospodarske probleme stanovništva. Zbog svega toga zaklju�ujemo kako je izuzetan napredak znanosti i tehnologije u�inio �ivot ugodnijim i lakšim, a da istovremeno nije previše pridonio trajnoj ljudskoj sre�i. Štoviše, �ivot je danas stresniji nego ikada prije.

Pod parolom realizacije "pravednog svjetskog poretka" - fraze koja ne slu�i drugome doli veli�anju ljudske sebi�nosti - tijekom dva svjetska rata �ovje�anstvo je iskusilo zastrašuju�e gubitke ljudstva i imovine. Gledano s razine pojedinca sebi�nost je iznenada postala moralna poprimivši naziv "samodostatnog individualizma". Taj odmak od slu�enja društvu prema prvenstvenom slu�enju sebi poremetio je istinsku ljudsku prirodu. Što nam je onda �initi u preostalim godinama na prijelazu u novo doba?

Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu
 

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna