Predsjednik uprave jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu na večeri mi je priznao: 'Istina je da se brinem. Potpuno si u pravu. Svijet se doista raspada.' Potom je nastavio: 'Što misliš, na koji način bismo kompanija i ja mogli pomoći?'
Ichak Adizes, autor, osnivač Instituta Adizes
Korak unazad
Zastanite na trenutak. Pomislite na veličanstvenu kuglu na kojoj živimo. Što vam prvo pada na pamet? Slika koju ugledaju astronauti iz svemirske letjelice? Mramorna kugla prošarana plavom i bijelom bojom u kontrastu s beskrajnom tamom svemira koji je okružuje? Ili možda poznati oblici kontinenata, prošarani zelenim ravnicama i planinskim lancima koji se poput kralježnice probijaju preko planete? Možda prvo pomislite na igru iskonskih sila - vode i vjetra - dok se hitro kreću pomičući oblake preko ogromnih prostranstava mora i zemlje. Ili se prvo sjetite svjetala koja sjaje na tamnoj površini napajana električnom strujom koja nam omogućava komuniciranje preko cijele planete. Osjetite li možda pritom nesigurnost, problematične saveze demokracije, socijalizma, monarhija i diktatura; sukobe koji se stalno rasplamsavaju i prijete sve većim požarima? Primijećujete li da se ljudi i kulture i dalje kontinuirano sukobljavaju?
Prošlo je tek nekoliko desetljeća otkad nam je let u svemir omogućio da pogledamo na naš zajednički dom iz jedne sasvim nove perspektive. Međutim, iako smo snažnije povezani nego ikada prije - bez obzira na nacionalnost, vjeru ili ideologiju - čini se da je od tada pa do danas naš svijet postao još jače fragmentiran. Mreže uzajamnih odnosa danas povezuju penthouse na Park Avenue sa siromašnim dijelovima Nairobija. Razvojem kapitalističkog načina poslovanja napravili smo revolucionarni korak prema kompleksnoj globalnoj međuovisnosti. Gigantske organizacije - Mitsubishi, Nestlé, DaimlerChrysler, ili neke druge, toliko poznate da ih znamo po kraticama kao IBM, GE, GM, HP - oslobođene su ograničenja lokacije i nacije pa su svoj utjecaj proširile na prostorima od Bostona do Bangkoka. Poslujući u mreži međunarodnih tržišta kapitala, sakupili su resurse i moć kojima ne mogu parirati mnoge nacije. Štoviše, u sadašnjem trenutku od sto najvećih svjetskih gospodarskih subjekata pedeset i jedan su multinacionalne korporacije, a samo četrdeset i devet suverene države. Pored njihove ekonomske moći i snage koja proizlazi iz multikulturalne radne snage, korporacije predstavljaju značajan iskorak u sposobnosti ljudi da se organiziraju na ostvarenju zajedničkog cilja.
Zbog stalne potražnje za kreativnošću i inovacijama, poslovni sektor doslovno je transformirao moderni svijet. Alexander Graham Bell izumio je telefon, a na temelju njegova izuma osnovana je kompanija Bell Telephone iz koje je kasnije nastao Bell Labs. U Bell Labsu potom je osmišljen tranzistor koji je označio početak elektroničke i informatičke ere. Popis potrošačkih dobara koja su se pojavila u "evolucijskom treptaju oka" - od paste za zube do tekućeg voska za podove, aspirina i kontaktnih leća - doslovno je beskrajan. Zbog čovjekove stalne potrebe za stvaranjem nečeg novog, u manje od stotinu godina proputovali smo put od konja i kočije do modernog terenca, a to putovanje stalno se ubrzava. Kompanija Walt Disney svakih pet minuta proizvodi novi proizvod i lansira ga na tržište. Sony lansira tri nova proizvoda svakih sat vremena. Sedamdeset posto ukupnog prihoda kompanije Hewlett-Packard dolazi od prodaje proizvoda koji nisu postojali prije godinu dana. Stalna trka i užurbanost dramatično su poboljšali i transformirali ljudske živote - udvostručivši čovjekov životni vijek, poboljšavši kvalitetu života i podigavši granice ljudskih mogućnosti u neslućene visine.