A ta nasušna potreba za novim liderstvom osnovni je razlog suradnje IEDC-a i qLifea. Kako je qLife u stručnim krugovima veoma cijenjena publikacija i neosporni predstavnik onog najboljeg što svijet nudi na području liderstva, iznimno smo počašćeni partnerstvom u ovom inspirativnom projektu koje traje već pet godina. U našem novom zajedničkom nastupu sa zadovoljstvom ćemo s vama podijeliti bezvremensku mudrost Petera Ferdinanda Druckera - osobe koja je bez sumnje ostavila najdublji trag u stvaranju i promicanju znanosti i umjetnosti liderstva.

Tekst koji prenosimo u ovom broju qLife časopisa posljednji je intervju Petera Druckera.

Jim Nelson: Kakav je osjećaj promatrati svijet danas iz vaše perspektive mudrog devedesetpetogodišnjaka?

Peter Drucker: Prije svega, osjećam se vrlo staro. No, moj pogled na svijet zbog toga se nije mnogo promijenio. Prije četrdeset godina pretežno sam surađivao s poslovnim organizacijama profitnog sektora. Posljednjih trideset godina pretežno surađujem s neprofitnim organizacijama, iako ponekad odradim neki savjetnički posao za neke stare klijente poslovnog sektora. Moji bliski suradnici odavno su u mirovini pa sada surađujem s novim, mladim i vrlo zanimljivim ljudima. Nije se baš mnogo toga promijenilo.

JN: Moramo Vas upitati jedno jednostavno pitanje: jeste li iznenađeni političkim uspjehom guvernera Kalifornije, Arnolda Schwarzeneggera, koji u svojem govoru koristi isti šarmantni naglasak kao i vi?
 
PD: Guverner Schwarzenegger svakako je iznenađenje u politici SAD-a. Nisam ga imao prilike upoznati, a o njemu mislim da je vrlo sposoban čovjek. Jedino što imamo zajedničko je naglasak. Prema porijeklu, on se od mene razlikuje kao bilo tko drugi. Iako smo oboje Austrijanci, iz različitih smo regija te zemlje koju sam ja napustio mnogi ranije nego li se on rodio, prije točno sedamdeset i sedam godina.

JN: Već šezdeset godina pišete i govorite o menadžmentu za kojeg tvrdite da je "najveća društvena inovacija dvadesetog stoljeća". Zašto? Što društvo, prema Vašemu mišljenju, duguje menadžmentu?

PD: Pojam "menadžment" u literaturi i govoru nije se spominjao sve do 1911. godine. Do tada se pretpostavljalo i smatralo logičnim da vlasnik tvrtke upravlja poslovanjem. Menadžeri profesionalci i nevlasnici pojavili su se pred početak Prvoga svjetskoga rata, kada je J.P. Morgan stvorio profesionalni menadžment u Americi, Japanu i Njemačkoj. Menadžment je tako postao nova društvena funkcija koja je zatim stvorila novo društvo, društvo organizacija.

Iako je prvo stvoreno, poslovno upravljanje nije toliko važno kao upravljanje tzv. neprofitnim organizacijama: bolnicama, sveučilištima i crkvama. Neprofitne organizacije veoma su zanimljive jer svojim članovima i zajednici moraju objasniti što uopće smatraju pozitivnim rezultatom svoga poslovanja. Kako definirati rezultate crkve s kojom trenutačno surađujem, a koja je narasla s petsto na šest tisuća članova? Kako promatrati i analizirati rezultate rada sveučilišta Claremont? Neprofitne organizacije su mnogo interesantnije i važnije za društvo u cjelini, a rezultate njihova rada veoma je teško definirati.


Cijeli tekst pročitajte u qLifeu