Mindful revolucija

Kako pronaći mir u stresnom digitaliziranom svijetu? U današnjoj kulturi multitaskinga, užurbanosti i stresa, mindfulness (umijeće usredotočene svjesnosti) pomaže nam fokusirati se i živjeti u sadašnjem trenutku.  

Grožđice na dlanu moje ruke sve se više lijepe od topline i znoja. Iako ne izgledaju previše privlačno, slijedim naputke trenerice, uzimam jedno zrno prstima ta ga pomno proučavam. Primjećujem kako se opna grožđice na nekim mjestima sjaji. Pomnijim promatranjem uočavam malu udubinu gdje se peteljka držala za grozd. Napokon, stavljam grožđicu u usta te je vrtim jezikom ne bih li što bolje osjetila teksturu. Nakon nekog vremena zagrizem i grožđica se raspolovi, a zatim je pažljivo žvačem - činim to oprezno i polako.

Jedem grožđicu. Međutim, prvi puta u svom životu radim to drugačije. Ovoga puta moja svjesnost usredotočena je na okus, miris, strukturu i cijeli doživljaj jedenja grožđice. Iako vam možda opis izgleda smiješno, riječ je o popularnom pristupu usredotočene svjesnosti - mindfulnessa - koji nudi tajnu zdravlja i sreće.

Odmah treba naglasiti kako iz dana u dan dobivamo sve više znanstveno provjerenih dokaza koji potvrđuju korisnost terapija zasnovanih na ovom pristupu. A prve rečenice ovog teksta napisala sam kao sudionik edukacijskog programa Mindfulness-Based Stress Reduction - MBSR koji je davne 1979. razvio Jon Kabat-Zinn, znanstvenik s MIT-a. MBSR potom se umnogome proširio svijetom tako da danas imamo više od tisuću certificiranih MBSR instruktora koji vode ovakve terapije (uključujući meditaciju) u gotovoj svakoj državi SAD-a te u više od 50 zemalja svijeta. Gore opisana vježba s grožđicama dio je tog programa, a cilj joj je podučiti polaznike da se koncentriraju samo na jednu stvar u jednom trenutku te da razmišljaju samo o tome.

Nove tehnologije, naime, snažno utječu na naše živote prisiljavajući nas da "razbijamo" pažnju na sve manje i manje fragmente. Sve češće izvodimo više aktivnosti istovremeno: na tribinama školskog igrališta s kolegom diskutiramo o ozbiljnom poslovnom problemu istovremeno prateći naše dijete koje igra nogomet; račune plaćamo gledajući televiziju; namirnice naručujemo preko interneta iz auta u prometnoj gužvi. U doba kada više nitko nema vremena ni za koga, razni uređaji omogućuju nam da budemo na više mjesta istovremeno pa zbog toga plaćamo visoku cijenu da skoro nikada nismo tamo gdje bismo doista željeli biti.

Mindfulenss pristup tvrdi da se može svrsishodnije funkcionirati. Tehnike usredotočene svjesnosti povezane s drevnim filozofijama pomažu nam umiriti vrludave misli, fokusirati se na sadašnji trenutak te zaustaviti kontinuirano vraćanje na prošle događaje ili "skakanje" na buduće zadatke. Mnogi kognitivni terapeuti preporučuju ovu metodu pacijentima kako bi naučili odagnati tjeskobu i depresiju. U širem kontekstu, mindfulness pristup prepoznat je kao korisna terapija za ublažavanje stresa.

Međutim, gledati na mindfulness metodu kao na najnoviji pomodarski trend u kolekciji raznih tehnika samopomoći nije ispravno jer bismo time umanjili njezinu snagu i negirali povode radi kojih je objeručke prihvaćaju poslovni ljudi iz raznih područja, čak i oni koji previše ne mare za tehnike mentalnog treninga kao, primjerice, poduzetnici Silicijske doline, velikani s liste Fortune 500, šefovi Pentagona i drugi. Kažemo li da je nedostatak koncentracije i rastresenost obilježje današnjeg doba, tada je metoda usredotočene svjesnosti, u očima entuzijasta, najlogičniji odgovor. Njena snaga leži u univerzalnosti primjene. Iako se meditacija smatra najvažnijim sredstvom postizanja mindfulnessa, konačni cilj ogleda se u punoj koncentraciji i pažnji na ono što činimo u sadašnjem trenutku. To znači da uz usredotočenu svjesnost možemo učinkovitije obavljati poslove, biti bolji roditelji te da možemo bolje i lakše učiti i pamtiti. Naime, sve što činimo koncentrirano i svjesno, činimo drugačije: bilo da se radi o tjelovježbi ili uživanju u ručku. Velika svjetska banka JP Morgan Chase počela je čak savjetovati klijente kako da svjesno troše novac.