Me�u mnoštvom fascinantnih izazova s kojima se kao �ovje�anstvo danas suo�avamo, najsna�niji i najva�niji odnose se na to kako razumjeti i oblikovati novu tehnološka revoluciju - odnosno kako ispravno sudjelovati u procesu koji podrazumijeva ništa manje nego temeljitu transformaciju ljudske zajednice. Trenuta�no se nalazimo na po�etku razdoblja koje na najdubljoj razini mijenja na�in na koji �ivimo, radimo i odnosimo se jedni prema drugima. Svojom veli�inom, opsegom i slo�enošï¿½u �etvrta industrijska revolucija ne nalikuje niti jednom povijesnom iskustvu ljudskoga roda.
O�igledno zbog toga još uvijek ne mo�emo u potpunosti shvatiti brzinu i opseg nove revolucije. Primjerice, promislite na trenutak o neograni�enim mogu�nostima povezivanja milijarda ljudi preko mobilnih ure�aja �ime se stvaraju pretpostavke za dosad nevi�enu obradu, pohranu i pristup znanju. Promislite o zapanjuju�oj kombinaciji novih tehnoloških dostignu�a koja pokrivaju širok spektar podru�ja od umjetne inteligencije (AI), robotike, „interneta stvari“ (IoT, engl. internet of things, ozna�ava povezivanje ure�aja putem interneta – be�i�no spajanje ure�aja kojim se osiguravaju nove mogu�nosti za me�usobnu interakciju razli�itih sustava kao i nove mogu�nosti njihove kontrole, pra�enja i pru�anja naprednih usluga), autonomna vozila, 3D printanje, nanotehnologija, biotehnologija, razvoj znanosti o materijalima, skladištenje energije i kvantno ra�unalstvo. Mnoge navedene inovacije još uvijek su u povojima, iako polako ali sigurno dosti�u to�ku razvojne infleksije jer se me�usobno nadogra�uju i osna�uju u razli�itim tehnološkim kombinacijama preko fizi�kih, digitalnih i bioloških svjetova.
Svjedoci smo zna�ajnih promjena u svim industrijama - obilje�enih pojavom novih poslovnih modela koji ugro�avaju tr�išni „status quo“ te preoblikovanjem postoje�ih sustava proizvodnje, potrošnje, prijevoza i isporuke. Na društvenom planu u tijeku je promjena paradigme u osnovama rada i komunikacije kao i na�ina na koji se izra�avamo, zabavljamo i informiramo. Prema istim na�elima preoblikuju se vlade i institucije, sustavi obrazovanja, zdravstva, transporta i drugi �ivotno va�ni sustavi. Osim toga, novi pristup korištenju tehnologije - koji iz temelja mijenja proizvodnju i potrošnju – odbija skrivati troškove raznih eksternalija te se energi�no okre�e obnovi i o�uvanju prirodnog okoliša.
Dakle, prema veli�ini, brzini i opsegu opisane promjene slobodno se mogu nazvati „povijesnima“.
Tako�er se mo�e ustvrditi da su „povijesne promjene“ obilje�ene dubokom neizvjesnošï¿½u oko toga kako �e se nove tehnologije razvijati i usvajati, što zna�i da još uvijek ne znamo u kojem �e se smjeru odvijati transformacije potaknute novom industrijskom revolucijom. Njihova kompleksnost i sektorska me�upovezanost implicira da �e svi dionici globalnog društva - vlade, tvrtke, akademska zajednica i civilno društvo - biti odgovorni za suradnju koja je neophodna za ispravno razumijevanje novih trendova.
�elimo li kolektivnu budu�nost oblikovati tako da odra�ava zajedni�ke ciljeve i vrijednosti tada je zajedni�ko razumijevanje osobito va�no. Stoga bismo trebali stvoriti sveobuhvatno zajedni�ko gledište o tome kako (na koji na�in) tehnologija mijenja naše i �ivote budu�ih generacija, te kako (na koji na�in) preoblikuje gospodarski, društveni, kulturni i ljudski kontekst naših �ivota.
Promjene su toliko duboke da - gledano iz perspektive ljudske povijesti - nikada do sada nije bilo više nade i ve�ih potencijalnih opasnosti. Me�utim, ono što mene osobno brine je to da lideri koju odlu�uju pre�esto koriste tradicionalno linearno razmišljanje ili su pak suviše obuzeti trenuta�nim brigama što ih podjednako prije�i da:
- strateški razmišljaju o silama koje uzrokuju poreme�aje,
- strateški razmišljaju o inovacijama koje oblikuju budu�nost.