qLife: Dakle, može se zaključiti da je „digitalna revolucija“ posve drugačija od dosadašnjih?

GR: Digitalna, odnosno Četvrta industrijska revolucija, ne odnosi se samo na inteligentne i međusobno povezane sustave... njezin doseg mnogo je širi. U kontekstu digitalne revolucije govorimo o simultanoj pojavi valova inovacija u brojnim područjima kao što su, primjerice, sekvencioniranje gena i nanotehnologija, novi materijali ili kvantna računala. Posebnom i drugačijom od prethodnih revolucija čini je povezivost digitalnih komponenti i mogućnosti interakcije tih komponenti izvan granica poznatih fizičkih i bioloških svjetova.

Sve što se događa u okviru digitalne revolucije izlazi iz okvira onoga što smo do sada tradicionalno nazivali „načinom proizvodnje“ te ulazi u sferu novog poimanja života i društva izvan dosadašnjeg ljudskog iskustva. Sve industrijske revolucije redom su, kako bi to filozofi rekli, samo „reinterpretirale način društvene proizvodnje“ - u smislu preslagivanja biološke, društvene i ekonomske komponente života - u neki novi kontekst. Digitalna revolucija stvara posve novo poimanje ljudskog života, novi način mišljenja, te izlazi iz okvira onoga što smo u praksi do sada nazivali „revolucijom“ ili „obratom“.

Pored navedene paradigmatske, nekoliko je ključnih fenomenoloških razlika u odnosu na prethodne „revolucije“. Prva razlika ogleda se u nevjerojatnoj brzini ili dinamici. Naime, za razliku od prijašnjih revolucija koje su uglavnom nastajale prema linearnome modelu, u ovom slučaju promjena je eksponencijalne prirode jer svaka nova promjena multiplicira svoje efekte stvarajući time niz novih promjena. Dakle, riječ je o uvišestručavanju, a ne o nadograđivanju.

Druga fenomenološka razlika Četvrte industrijske revolucije u odnosu na prethodne ogleda se u obuhvatu ili djelokrugu. Njome su, naime, već sada zahvaćene, ili će uskoro to biti, gotovo sve ljudske djelatnosti, a ne samo one koje tradicionalno smještamo u ekonomiju ili gospodarstvo.

Treći fenomenološki utjecaj je sustavski. Kako po dubini tako i po širini, transformacija će istovremeno obuhvatiti sve nama poznate sustave proizvodnje, življenja i upravljanja. Prema tome, mogli bismo kazati da je vidljivo kako je jedan civilizacijski koncept potrošen, da je stigao svom kraju te da se polako stvara neki drugi koji još uvijek ne možemo kvalitetno artikulirati. U ovom trenutku živimo u svojevrsnom međuprostoru, tranziciji između dvaju civilizacijskih nastojanja.

qLife: Dolazeći na intervju razgovarao sam s prijateljicom koja nije znala da sam nedavno proslavio rođendan. S obzirom na to da redovno prati Facebook čudila se kako nije primijetila objavu te informacije. Još se više začudila kada sam joj kazao da sam blokirao publikaciju datuma jer mi se ta „virtualna ceremonija“ uopće ne sviđa. Ona, naime, posve drugačije razmišlja. Drago joj je kad se Facebook prijatelji „sjete“ i čestitaju joj dan rođenja. Nije li to konkretan primjer različitog poimanja nove kulture?

GR: Jest. Osim navedenog treba promišljati i o drugoj krajnosti: koliko se rođendana već događa samo na Facebooku i nigdje drugdje? Koliko se događaja događa isključivo u virtualnom, a ne i u „stvarnom“ svijetu. Vaše poimanje „rođendana“ pretežito je povezano sa stvarnim svijetom. No, vaša prijateljica „rođendan“ povezuje s nekim „svojim“ svijetom tako da je „virtualna ceremonija“ njoj sasvim u redu. Prema tome, navedeni primjer odlično ukazuje na dekonstrukciju u praksi: neće li vremenom sve više ljudi prihvaćati kao normalno da je „rođendan“ primarno izvan neposredno osjetilnog i socijalnog, ljudima prirođenog, već negdje na Facebooku?

qLife: Interesantno. Možda će naša djeca „slaviti“ isključivo na aplikacijama u virtualnom svijetu.

GR: Navedeni primjer vratio nas je na postmoderno dekonstruiranje. Je li rođendan ono što vi mislite da jest ili je rođendan nešto posve drugo, o čemu zasad nemate pojma?