qLife: U tradicionalnom poslovnom svijetu prevladava dojam da se postojeća dinamika tehnoloških inovacija i izloženost radikalnim promjenama (disrupcijama) na tržištu teško može razumjeti, pratiti ili predvidjeti. Čak i moderni, dobro obaviješteni i umreženi lideri i menadžeri ne snalaze se najbolje u ovim promjenama bez presedana. Stoga se nameće pitanje: kako će se digitalna revolucija odraziti na svijet liderstva i menadžmenta, odnosno na svijet poslovanja?

GR: Na strani ponude velike su promjene u načinu zadovoljenja tržišne potražnje te u strukturi lanca vrijednosti. Sve češće se događa izravno povezivanje ponuđača i krajnjih korisnika, a posrednici koji nisu u mogućnosti dodati novu vrijednost polako, ali sigurno nestaju. Izazov predstavljaju i dinamični novi igrači koji na svojim plećima ne nose teret paradigmatskog nasljeđa o tome kako se proizvodilo, prodavalo i poslovalo u prošlosti. Novi igrači sposobni su započeti nešto novo potpuno iz početka pa vide svoje tržišne prilike posve drukčije.

U kontekstu digitalne revolucije najveću promjenu predstavljaju tehnološke 'platforme' koje reinterpretiraju tradicionalnu ekonomiju objedinjavajući ponudu i potražnju. Platforme omogućuju stvaranje „tržišta na jednome mjestu“ odnosno postaju tržišta za sebe. Primjerice, pogledajte u što se pretvara Amazon koji se pokušava nametnuti kao supstitucija za cjelokupne tržišne segmente. S druge strane, dio takvih platformi podržava razvoj fenomena koji poznajemo pod imenom “ekonomija dijeljenja“: Airbnb, Uber i slične platforme podržavaju dijeljenje dobara odlično zarađujući u tom biznisu kao „omogućitelji“.

Nove tehnologije omogućuju korištenja roba i usluga na način koji donedavno nije bio moguć. Imovina i robe se, primjerice, sve manje posjeduju, a sve više dijele prilikom korištenja što predstavlja trend koji će u budućnosti zasigurno dodatno ojačati. Istraživanja su, naime, pokazala da mlađe generacije ne razmišljaju toliko u kategorijama „imanja“ i „posjedovanja“ već prije u kategorijama „korištenja“ imovine i pojedinih roba. Njima nije toliko važno „imati“ (auto, vikendicu) koliko je to nama ranije bilo, već im je važno stjecati iskustva kroz korištenje. Upravo se na tom fenomenu grade osnove nekog novog društva i novoga gospodarstva u kojem će specifične platforme, koje će postati „tržišta za sebe“ te koje će pružati podršku dijeljenju, biti neobično važne.

One će istovremeno sniziti barijere i smanjiti rizike ulaska na tržište što će znatno pospješiti konkurentsku dinamiku i mnogima omogućiti da o poduzetništvu promišljaju na nov i originalan način oslanjajući se više na vlastitu inovativnost nego na vlastiti kapital. Više neće trebati razmišljati na način „prodat ću kuću kako bih sredstva uložio u biznis“ jer se danas virtualno i uz niske početne troškove mnogo toga može raditi. Primjerice, može se pokrenuti trgovina na internetu, a da se u posao malo ili ništa ne investira.

qLife: Hm... Tako bi možda moglo biti u idealnom „ružičastom“ scenariju. Moje je mišljenje kako je to jedna velika iluzija. Mislim da će digitalna revolucija umnogome pogoršati stvari u segmentu poduzetništva jer internet podržava igru u kojoj „pobjednik uzima sve“. Primjerice, ideja da će netko Njuškalu preoteti liderski status među oglašivačima tako što će „pokrenuti svoju stranicu za mali novac te potom neće previše investirati“ utopijska je. Ili možda nije?

GR: Digitalna revolucija donosi sa sobom jako puno fenomena. Naravno da mnogo toga ovisi o tome kada si i na koji način ušao na tržište.

Četvrta industrijska revolucija utjecat će na očekivanja korisnika (radi toga što je znatno ojačala njihova tržišna moć), na unaprjeđenje i dostupnost proizvoda (jer se povećala njihova kvaliteta), na sposobnost suradničkog inoviranja (nove platforme za suradnju i inoviranje), na organizaciju poslovnih subjekata (matrične, fleksibilne i dinamički prilagodljive oportunističke strukture zamijenit će krute hijerarhije). Sveukupno gledano, promjena od informatizacije (Treća ind. rev.) ka inovativnosti utemeljenoj na kombinaciji tehnologija (Četvrta ind. rev.) tjera tvrtke da iz temelja propitaju vlastite poslovne modele. Pa ipak, poanta ostaje u tome da poslovni lideri i menadžeri moraju razumjeti promjene u svojoj okolini te potom iz te perspektive propitati vlastite operativne odluke. Sve to trebalo bi ih navesti da uporno i kontinuirano inoviraju što su i dosad trebali činiti.