Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Uvodnik: qLife No.44: KLASICI VII, Marko Lu�i�
Uvodnik: qLife No.44: KLASICI VII
Marko Lu�i� Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife i portala Quantum21.net.
Krajem teku�e i po�etkom nove godine ve� sedmi put objavljujemo Klasike: legendarne tekstove uglednih autora koje bi svaki lider i menad�er trebao pro�itati. Rije� je o �lancima koji nam se iz nekog razloga nisu najbolje uklapali u specifi�ne tematske cjeline qLifea, a istovremeno smo ih silno �eljeli objaviti.
Isto je i ove godine. U novom broju qLifea pripremili smo vam šest intrigantnih tekstova od kojih se meni osobno najviše svi�a �lanak Rusella Ackoffa „Od mehanicisti�kog do sustavnog razmišljanja“. Autor u njemu minuciozno obrazla�e povijesni razvoj mehanicisti�kog/strojnog svjetonazora koji još uvijek u velikoj mjeri upravlja promišljanjem lidera, menad�era, ekonomista i drugih ljudi. U tekstu se prili�no jednostavno objašnjava nastanak i razvoj osnovnih gradbenih blokova zastarjele paradigme – usvojenih psihološkim procesom akulturacije u razdoblju odrastanja i adolescencije – koji nas na nesvjesnoj razini i dalje prije�e da u�inkovito rješavamo kompleksne probleme s kojima se svakodnevno suo�avamo.
Jedan od tih osnovnih gradbenih blokova je analiza koja je kao formalna metoda nastala nakon što su se znanstvenici upitali: „Kako se ponaša dijete kada se susretne s nepoznatim predmetom ili igra�kom?“ Odgovor glasi: gotovo uvijek ga rastavlja na dijelove kako bi vidjelo od �ega se sastoji. U drugom koraku pokušava shvatiti �emu dijelovi slu�e te kako funkcioniraju. U tre�em koraku pokušava spojiti razumijevanje dijelova kako bi razumjelo funkcioniranje cjeline. Proces se, dakle, odvija u tri koraka. To je analiza. Analiza je metoda pomo�u koje nešto rastavljamo na dijelove kako bismo bolje razumjeli cjelinu.
Opisani na�in razmišljanja vremenom je po�eo dominirati zapadnim svijetom. Primjerice, ka�emo li za neku osobu da „razmišlja o problemu“ ili da „analizira problem“ pretpostavit �emo da se govori o istom. Tako je vremenom analiza postala sinonim za promišljanje što je u svijetu liderstva i menad�enta prouzro�ilo velike probleme: stru�njaci na tom podru�ju po�eli su je koristiti kao osnovni - da ne ka�em jedini - alat za spoznavanje i razumijevanje kompleksnih, apstraktnih i amorfnih fenomena. Tako je došlo do toga da se lideri i menad�eri vrlo �esto ponašaju poput trojice slijepaca na susretu sa slonom na cesti: prvi mu dodirne nogu i povi�e „naišli smo na palmino stablo“; drugi mu dodirne trbuh i re�e „naišli smo na grubi zid“; tre�i mu dodirne rep te nakon toga glasno ukori prijatelje „kakvo stablo...kakav zid... naišli smo na u�e... hajde da se uspnemo njime“. Nesvjesni �injenice da misaonim rastavljanjem nerijetko gube iz vida klju�na obilje�ja cjeline, lideri i menad�eri nesvjesno se posve�uju zagovaranju individualnih parcijalnih perspektiva ispuštaju�i istovremeno iz vida ono što je doista bitno.
Drugi osnovni gradbeni blok strojnog svjetonazora je linearno uzro�no-posljedi�no promišljanje prema kojem uzrok A uvijek dovodi do posljedice B – na o�ekivani i predvidljiv na�in. U jednostavnim situacijama kada vam se, primjerice, zaustavi automobil jer ste ostali bez benzina, linearno promišljati dovoljno je u�inkovito: auto vam je stao (posljedica) jer ste ostali bez benzina (uzrok). Nakon dolijevanja goriva (djelovanje na uzrok) auto �e proraditi (uklanjanje posljedice). Me�utim, lideri i menad�eri na isti na�in rješavaju mnogo kompleksnije probleme. Odgojeni u mehanicisti�kom svjetonazoru jednostavno ne razumiju da je stvarnost mnogo slo�enija negoli se njima �ini.
Realnih slu�ajeva kada se na kompleksne probleme - koji bi se trebali rješavati sustavnim razmišljanjem - aplicira linearno-kauzalni pristup beskrajno je mnogo. Primjerice, kada su znanstvenici u Indoneziji pokušali istrijebiti komarce DDT insekticidom, ali im se dogodilo to da je insekticid vremenom uništio posebnu vrstu ptica koje su se hranile komarcima što je dovelo do toga da su komarci ostali bez najva�nijeg neprijatelja što je dodatno pogoršalo po�etni problem: umjesto rješenja, znanstvenici su potakli najezdu nevi�enih razmjera.
Ili kada je Mao Zedong 1958. godine potaknuo ekološku katostrofu naredivši da se poubijaju svi vrapci u zemlji. Iako je njegova prvobitna namjera naizgled bila dobra (vrapci su se hranili �itaricama te su zbog toga krali hranu siromašnim seljacima koji bi zbog toga ostajali gladni), neo�ekivane posljedice linearnog promišljanja dovele su do neo�ekivanog kona�nog rezultata: osim �itarica vrapci su se hranili skakavcima koji su se nakon njihova istrebljenja toliko namno�ili da su potpuno poharali usjeve u zemlji pa se procjenjuje da je zbog toga od gladi umrlo �ak 45 milijuna Kineza.
Ili kada ugledni ekonomisti tra�e da se dodatno smanji porezno optere�enje jer je to navodno glavni razlog nazadovanja gospodarstva. Ili kada si pojedine skupine ljudi na vlasti pripisuje zasluge za „rast gospodarstva“. Kada se vjeruje da �e rast BDP-a poboljšati materijalno stanje svih ljudi u zemlji. Kada se problem gladi pokušava riješiti pukom dostavom besplatne hrane. Kada se problem opadanja nataliteta rješava pove�anjem porodiljnih naknada. Kada se problem prevelikog nataliteta rješava kontracepcijskim sredstvima. Kada ljude vodimo pomo�u univerzalnih „pet pravila za vo�enje ljudi“. U modernom društvu bezbroj je sli�nih primjera na svim razinama.
Problem s njima - kao i s mnogim drugim slu�ajevima kada koristimo linarno promišljanje - prvenstveno je u tome što se ignoriraju brojni nevidljivi odnosi i veze duboko utkani u tkivo sustava zbog �ega se rješenja svode na jednostavne quick fix odabire utemeljene na jednostavnom odnosu uzroka i posljedice. A to se doga�a stoga što smo nau�eni ignorirati ogromnu kompleksnost u kojoj �ivimo i usmjeravati se na jednostavne, svima vidljive aspekte stvarnosti. Pritom, na�alost, zaboravljamo drevnu mudrost sa�etu u poznatoj poslovici: „Nije sve onako kakvim se isprva �ini“.