Mogao bih sada nabrajati mnoge statisti�ke podatke koji oslikavaju te�inu �ivota u srednjem vijeku. Suština je uvijek ista: velika ve�ina ljudi �ivjela je u mizernim materijalnim uvjetima. Temeljno pitanje koje se samo po sebi tada nametnulo glasi: koja je svrha ovakvog �ivota? Mnogi ljudi tada su se razumljivo pitali: zašto �ive �ivotom koji nije drugo doli ogromna beskona�na patnja? U to vrijeme jedina va�na me�unarodna institucija bila je Katoli�ka crkva koja je, gle �uda, nudila odgovor na goru�e pitanje ljudskog roda toga vremena. Crkva je jedina propovijedala o �emu se tu doista radi. Prema njihovu mišljenju „�ivot nije ništa drugo doli aktivna priprema na smrt“.
 
�ivite li svoj �ivot ispravno, nakon smrti zagarantiran vam je boravak u raju. A ako je tome doista tako, zašto biste brinuli o pišljivih 27 godina �ivota? Prema tome, tada je jedino bilo va�no �ivjeti na na�in koji �e vam osigurati da nakon smrti doista dospijete u raj. To su bila uvrije�ena vjerovanja te je, posljedi�no tome, u srednjem vijeku naglasak bio na duhovnom �ivotu i onome što nas �eka nakon smrti umjesto na ovozemaljskom �ivotu. Navedeno se najbolje o�ituje u umjetnosti toga vremena u kojoj nema realizma - nema slika iz stvarnoga �ivota. Dante je tada napisao „Pakao“ (Inferno), a Milton epove „Izgubljeni raj“ (Paradise Lost) i „Vra�eni raj“ (Paradise Regained). Slike toga vremena uglavnom prikazuju Boga i an�ele - na njima se ne ocrtava svakodnevni �ivot. Posve razumljivo jer je najva�nija ljudska preokupacija ono što slijedi nakon �ivota.
 
Potom su dva va�na doga�aja inicirala tektonske promjene.
 
Kri�arski pohodi pod vodstvom Petra Pustinjaka odveli su veliku vojsku (otprilike 40.000 ljudi) prete�ito siromašnih seljaka preko cijele Europe do isto�nog Sredozemlja. Neuki ljudi prvi put su došli u kontakt s drugim kulturama i mjestima, uo�avali su razli�itosti te su iznenada postali znati�eljni otkrivati što sve kriju razli�iti krajevi i kulture. Po�eli su postavljati nova pitanja:
- Zašto ovi ljudi njeguju druga�ije vrijednosti od nas?
- Zašto imaju druga�ije navike?
- Zašto su im va�ne neke druge stvari?
 
Navedeno je vodilo stvaranju novog pokreta koji je nazvan Novi humanizam. Pokret je potaknuo novi interes za suštinsku prirodu ljudskog bi�a, a novi interes za suštinsku prirodu ljudskih bi�a potom je pokrenuo novi interes za �ivotno okru�enje.
 
Pojavu humanizma pratilo je ja�anje trgovine i otvaranje novih trgova�kih ruta, posebice u talijanskim gradovima-dr�avama. Trgovci su iz tih gradova po�eli putovati u druge krajeve svijeta - sve do Indije i Kine - te su tako došli u doticaj s drugim kulturama, posve druga�ijima od njima poznatog svijeta. Tada je zapo�elo propitivanje o uo�enim razli�itostima te o stvarnim uzrocima tih razli�itosti. Zapo�elo je traganje za novim saznanjima o prirodi �ovjeka i ljudskog tijela što je bilo suštinski druga�ije nego u mra�nom razdoblju srednjega vijeka kada su se znati�elja i �elja za znanjem smatrali velikim grijehom. U potrazi za novim spoznajama ignorirali su se stari kanoni, kao što se danas ignorira „kontrola ra�anja“ nametnuta od Crkve.
 
Tako je zapo�elo istra�ivanje prirode �ovjeka i �ovjekova okru�enja. Polako je po�elo svitati novo razdoblje ljudske povijesti nazvano renesansa. Pojam renesansa proizašao je iz francuske rije�i „renaissance“ koja zna�i „ponovno ro�enje“ ili „preporod“. U ovom slu�aju pojam se prvenstveno odnosio na „ponovni ulazak �ovjeka u središte svijeta“. Tako je vremenom došlo do stvaranja posve novog svjetonazora koji se temeljio na trima osnovnim postavkama te na doktrinama proizašlima iz tih postavki.
Prva pretpostavka govorila je o tome kako je mogu�e spoznati i razumjeti univerzum, što se kosilo s dotadašnjom dogmom prema kojoj �ovjek ne mo�e spoznati svijet. Sve do tada �ovjekov jedini zadatak ogledao se u tome da prihvati ono što mu Bog dodijeli jer On najbolje zna što �ini, a na nama je da mu vjerujemo. No, ako pomnije promislimo o idejama francuskog filozofa Renéa Descartesa, vjerojatno prvog modernog filozofa, uo�it �emo posve novi pristup koji vjeruje u sposobnost ljudskog uma da razumije i objasni stvarnost.
 
Stav o sposobnosti cjelovitog sagledavanja univerzuma, barem na�elno ako ne prakti�no, osnovna je tema jedne va�ne konferencije koja se sredinom 19. stolje�a odr�ala u Europi. Po završetku objaviti manifest s osnovnim zaklju�cima - u kojemu su se sa�imala osnovna uvjerenja sudionika konferencije – u to vrijeme bila je uobi�ajena praksa.