Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Članak: Od mehanicisti�kog do sustavnog razmi�ljanja, Russell L. Ackoff
Jesu li vam poznate ove pri�e? Naravno da jesu. U to vrijeme osnovano je mnogo raznih pokreta:
- pokret za rasnu ravnopravnost (manjine protestirale jer zajednica ne brine o njihovim interesima),
- pokret za prava �ena,
- protesti prouzro�eni nejednakošï¿½u me�u spolovima,
- problem me�ugeneracijskih razlika,
- problem otu�enosti rada.
Pojmom humanizacije obuhva�en je cijeli niz problema povezan s radnim mjestom i zaposlenjem. Društvo je napokon osvijestilo potrebu zaposlenika da ih se tretira kao ljudska bi�a s vlastitom svrhom.
Istovremeno, po�ele su se javljati još neke skupine koje su po�ele dizati glas protiv organizacija jer su, prema njihovu mišljenju, loše utjecale na �ivot ljudi. Rije� je, primjerice, o ekološkom pokretu te o pokretu potroša�a. Menad�eri sustava iznenada su se suo�ili s trima razli�itim svrhama:
1. svrhom samog organizma, odnosno poduze�a,
2. svrhom njegovih komponenti,
3. svrhom šireg sustava kojeg su dio te s ostalim sustavima u okru�enju.
Me�utim, ciljevi razli�itih razina nisu bili kompatibilni. Zato se priroda menad�menta po�ela temeljito mijenjati. Još uvijek smo u tom procesu promjene. Upravo je to najve�i problem menad�menta: iako se bavi biološkim organizmom u stvarnosti se ne ponaša kao da je korporacija organizam nego kao da je stroj.
Što se zapravo doga�a u praksi? Postoje sustavi koji su u stvarnosti strojevi, postoje sustavi koji su organizmi, a tre�u skupinu �ine društveni sustavi. Mo�ete li stroj tretirati na isti na�in kao da je organizam? Naravno da ne mo�ete. Bilo bi glupo da to �inite. Primjerice, ne�ete voditi brigu o tome da vlastitom automobilu omogu�ite opstanak i rast.
S druge strane tako�er bi glupo bilo organizme tretirati na isti na�in kao strojeve. Ne�ete �ivo bi�e tretirati na isti na�in na koji promišljate o automobilu. Mislite? Griješite! Menad�eri upravo tako tretiraju ljude u organizacijama. To je klju�ni problem modernog menad�menta. I ne samo menad�menta.
Svi ljudi koji danas �ive u svijetu – posebice zapadnjaci - skloni su ponašati se prema organizmima i prema društvenim sustavima kao prema strojevima. Iako to ponekad mo�e biti korisno, u ve�ini slu�ajeva potpuno je neprimjereno. Društvene sustave treba tretirati kao društvene sustave. To�ka. Isto tako pojedine organizme kao, primjerice, ljudska bi�a, ne bismo smjeli sagledavati kao da su društveni sustav nego kao da su organizmi. Za razliku od toga, stroj trebamo promatrati kao mehani�ki sustav. Rije� je o bitnim promjenama kojima se još uvijek prilago�avamo.
Htio bih vam sada skrenuti pa�nju na posljednju poantu ve�erašnjeg predavanja. Industrijska revolucija i strojna era dr�ale su se za ruku. S kime bi se onda, prema vašemu mišljenju, trebala „dr�ati za ruku“ sustavna era - u tehnološkom smislu? Fascinantno je što odgovor na navedeno pitanje moramo potra�iti u davnom 19. stolje�u, kada smo oko 1850. godine po�eli koristiti elektri�nu energiju kao osnovni izvor energije. Tada se za elektri�nu struju znalo ve� du�e od stotinu godina s time da ozbiljne primjene sve to vrijeme nije bilo. Sjetite se samo Benjamina Franklina koji je struju koristio za igru i zabavu – za eksperimente s lete�im zmajevima. Franklin nije razmišljao o ozbiljnoj upotrebi elektri�ne energije. Me�utim, sve se iznenada promijenilo sredinom 19. stolje�a kada je zapo�ela produktivna aplikacija novog energenta. Elektri�na struja po�ela se ozbiljno koristiti, ali su se odmah na po�etku javile poteško�e s mjerenjem. Kako izmjeriti koliko struje proti�e �icom kako bismo je potom mogli naplatiti? Ne mo�ete je vidjeti. Ne mo�ete je opipati. Prema tome, jasno je bilo kako bi netko trebao izumiti ure�aj za mjerenje struje. Tako je nastao ampermetar te mnogi drugi instrumenti. Intrigantno je kako to nisu bili strojevi. Zašto? Zato što nisu aplicirali energiju na materiju kako bi se promijenila svojstva materije. Pa ipak, unato� tome olako smo ih svrstali u strojeve.
