Dakle, iznenada smo dobili instrumente koji se ne bave transformacijom materije. Njihova je svrha mjerenje ili praďż˝enje - kada se ďż˝ovjek time bavi onda to zovemo promatranje. Mjeraďż˝ protoka goriva u automobilu prati stanje u spremniku i javlja koliko vam je goriva preostalo u rezervoaru. Još se odliďż˝no sjeďż˝am kako u našem prvom obiteljskom automobilu nije bilo mjeraďż˝a. Kako bi ustanovio koliko imamo goriva, otac bi dignuo haubu, otvorio ďż˝ep spremnika i pogledao unutra. Potom se dogodila „revolucionarna inovacija“: poďż˝ela je ugradnja drvene letvice na kojoj se mogla pratiti „mokra crta“ koja je pokazivala razinu goriva. Tako smo dobili ureďż˝aje koji su odreďż˝enim simbolima ukazivali na stanje. A mi smo smatrali da je rijeďż˝ o strojevima.
 
Potom su ljudi izumili telegraf. Nešto kasnije pojavio se telefon, zatim radio, televizija, laser, itd. To nisu bili strojevi. Koja je bila njihova osnovna svrha? ďż˝ime su se bavili? Aplikacijom energije na materiju? Naravno da nisu. Njihova se osnovna svrha sastoji u prenošenju simbola. Kako danas nazivamo odašiljanje i primanje simbola? Komunikacija. Dakle, osmislili smo mjerne instrumente te instrumente za komunikaciju. Proizvedeni su prije stotinjak godina, a mi smo ih tretirali kao „djecu“ industrijske revolucije. Tek smo 1946. godine shvatili da se pojavilo nešto fundamentalno novo.
 
Gledano iz današnje perspektive slobodno se moďż˝e reďż˝i kako smo tada zapoďż˝eli graditi novu kulturu koja se suštinski oslanjala na tri kamena temeljca. Prvi „kamen“ je bilo promatranje, potom je došla komunikacija, a treďż˝i kljuďż˝ni „kamen“ nije se pojavio sve do 1946. Pojedinci tvrde da se prvi put pojavio u Bostonu 1944. godine. Meďż˝utim, to nije istina jer se kljuďż˝ni kamen temeljac nove kulture prvi put pojavio na Sveuďż˝ilištu Pennsyslvania 1946. godine, a zvao se Univac - prvo elektronsko digitalno raďż˝unalo. Što je to „raďż˝unalo“? Ureďż˝aj koji obraďż˝uje simbole, prema nekim pravilima i odreďż˝enoj logici. Dakle, prvi put u povijesti pojavila se logiďż˝ka obrada simbola.
 
Tako smo dobili naziv ureďż˝aja. Pa ipak, sve ďż˝e vam biti jasnije proďż˝itate li knjigu Johna Deweyja How We Think o logiďż˝koj obradi simbola koja je napisana prije pojave prvog raďż˝unala. Knjiga nam, zapravo, otkriva na koji naďż˝in razmišljamo. Tako smo raďż˝unala prozvali „misleďż˝i strojevi“. Iako raďż˝unala oďż˝ito nisu bila strojevi, izgleda da su doista „mislila“ na neki jednostavni naďż˝in.
 
U tom kontekstu svakako bih ďż˝elio spomenuti izuzetnu mladu ďż˝enu, profesoricu filozofije, koja je prva primijetila da sve tri tehnologije koje danas koristimo imaju jedno zajedniďż˝ko obiljeďż˝je. Koje? Sve tri bave se manipulacijom simbola. Njeno ime je Suzanne Langer, a naslov knjige u kojoj je iznijela vlastita promišljanja je Philosophy in a New Key. Langer je skrenula pozornost na vaďż˝nost i posljedice obrade simbola.
 
Prisjetimo se sada kako nas je sintetsko razmišljanje potaklo na propitivanje o tome što se dogaďż˝a kada poďż˝nemo povezivati umjesto da kontinuirano rastavljamo na dijelove. Kada poveďż˝ete navedene tri tehnologije koje sam upravo pojasnio, što dobijete? Um. Osnovno obiljeďż˝je Prve industrijske revolucije je sirova snaga, „mišiďż˝i“, aplikacija energije kako bi se preobrazila materija. Trenutaďż˝no širom svijeta razvijamo nove tehnologije – koje omoguďż˝uju komunikaciju, praďż˝enje i razmišljanje - kako bismo zamijenili um. Radi toga automatizacija poďż˝inje zamjenjivati mehanizaciju te postaje kljuďż˝ni koncept postindustrijskog doba ili ere sustava.
 
Na kraju ďż˝elim zakljuďż˝no reďż˝i da je priliďż˝no jednostavno pokazati kako je današnji interes za dizajn, kvalitetu i uďż˝enje nastao kao rezultat transformacije svjetonazora tijekom vremena. Hvala na pozornosti. Pozdravljam vas do nekog novog susreta.
 
 
Transkripti s konferencije pod naslovom „Sustavno razmišljanje u praksi“