Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Članak: Od mehanicisti�kog do sustavnog razmi�ljanja, Russell L. Ackoff
Koncepcija odnosa uzroka i posljedice toliko je danas uvrije�ena da više nitko ne razmišlja o tome što ona zapravo zna�i. Promislimo stoga što je ona zna�ila u trenutku kada se prvi puta pojavila. U tom smislu dvije stvari trebamo imati na umu. Kao prvo, moramo znati da se tada vjerovalo kako je uzrok neophodni preduvjet za manifestaciju posljedice. Ako nema uzroka nema ni posljedice. A kada se pojavi uzrok, posljedica obavezno slijedi. Pritisnem li prekida�, upalit �e se svjetlo. Da nisam pritisnuo prekida� (uzrok), ne bi se upalilo svjetlo (posljedica).
Prihva�anje i pra�enje koncepcije uzroka i posljedice rezultiralo je nastajanjem triju fundamentalnih doktrina koje pro�imaju ljudsko promišljanje gotovo 400 godina. Prvu doktrinu mo�emo pojasniti na sljede�i na�in: �elim li objasniti neki fenomen/pojavu, sve što trebam u�initi je prona�i uzrok nastajanja fenomena/pojave. Dakle, moram otkriti što uzrokuje pojavu, a kada mi to uspije imat �u cjelovito objašnjenje fenomena/pojave. Me�utim, s time nisam objasnio uzrok. Kako postupiti u tom slu�aju? Pokušat �u prona�i rješenje tako što �u uzrok tretirati kao da je posljedica te �u takvoj posljedici potra�iti uzrok. No, s time nisam mnogo dobio. Opet nemam objašnjenje uzroka pa se stoga pitam: koliko duboko mogu i�i u procesu kauzalne regresije? Vjerujem li doista da �u dosti�i cjelovito razumijevanje univerzuma na takav na�in? Kako bih dostigao cjelovito razumijevanje moram razumjeti osnovni uzrok. Slijedimo li ovaj na�in promišljanja dolazimo do kozmološkog dokaza o postojanju Boga.
Slu�bena doktrina o postojanju Boga zapravo proizlazi iz prihva�anja koncepcije kauzalnosti; Bog je kreator, on je prvi, primarni uzrok iz kojeg su potom nastale sve posljedice. Prema tome, Bog je jedinstveni entitet univerzuma koji se jednostavno ne mo�e objasniti jer nije nastao kao posljedica nekog uzroka. Jedino se Bog mora prihvatiti kroz �in vjere, a sve ostalo se mo�e racionalno objasniti na osnovu koncepcije uzroka i posljedice.
Druga posljedica koncepcije kauzalnosti još je va�nija - još je dublje utkana u društveno tkivo. Ona nam je, naime, omogu�ila da u teorijama o spoznaji svijeta jednostavno isklju�imo okolinu. Shodno tome, uvrije�eno je promišljati kako nam prostor i priroda u okru�ju nisu va�ni za objašnjenje uzroka. Iako nam navedeno – gledano iz današnje perspektive – zvu�i šokantno, zastanite i promislite na trenutak. Dva fenomena dokazuju prethodnu tezu. Primjerice, studente sam znao upitati o tome koji su najpoznatiji zakoni fizike. S obzirom na to da nisu fizi�ari obi�no ne bi znali kako se zakon zove, ali bi se sjetili da je povezan s Galileom te da obuhva�a „nekakve kuglice koje se spuštaju niz kosinu“. Zapravo, rije� je o zakonu slobodnog pada. Neki studenti �ak su se prisjetili formule koja glasi s= 1/2gt2 u kojoj se „s“ odnosi na prije�eni put, „g“ na ubrzanje sile te�e koje na Zemlji iznosi prosje�no 9,8066 m/s2, a „t“ je proteklo vrijeme. U kontekstu naših razmatranja va�an je naziv ovog zakona. Što zapravo zna�i rije� „slobodan“ u „zakonu slobodnog pada“? Na što se odnosi ta „sloboda“? Rije� je o zakonu o slobodnom padu tijela u vakuumu. Što je „vakuum“? Vakuum je prazan prostor u kojemu nema materije niti bilo kakvih fizikalnih polja. Rije�ju, radi se o tome da je iz zakona fizike tek tako izba�ena okolina. Svi fundamentalni zakoni fizike govore nam o tome što �e se doga�ati u situaciji kada nema okoline.
Univerzalnost fizi�kih zakona ne proizlazi iz �injenice da su primjenjivi u svakom okru�enju, ve� iz �injenice da nisu primjenjivi niti u jednom okru�enju. U tom smislu svako okru�enje tretira se kao puka aproksimacija vakuuma (situacija kada nema okru�enja) odre�enog stupnja. Kako nazivamo mjesto na kojem se znanstvenici bave istra�ivanjima? Laboratorij. Što je to „laboratorij“? Mjesto organizirano na specifi�an na�in kako bi se isklju�ila okolina. �elite li prou�iti djelovanje X na Y bez utjecaja okoline, uputite se u laboratorij. Vjerovali smo da �emo razumjeti univerzum tako što �emo shvatiti dijadi�ke (binarne) odnose X i Y te da u tom procesu slobodno mo�emo zanemariti okolinu. Tako smo stvorili teorije koje ne vode ra�una o okolini.
Tre�a posljedica koncepcije kauzalnosti ogleda se u pitanju: doga�a li se išta na ovome svijetu slu�ajno? Odnosno spontano? Naizgled se �ini, a velika ve�ina ljudi u modernim vremenima u to iskreno vjeruje, kako je odgovor na ovo pitanje pozitivan. Pa ipak, „slu�ajni doga�aj“ je nekauzalni doga�aj koji nema jasnog uzroka. Stoga ako vjerujete da je mogu�e cjelovito spoznati univerzum, potvrdni odgovor na prethodno pitanje ne�e vas previše oduševiti. O�ekivat �ete nešto sasvim drugo: da nekauzalni doga�aji nisu mogu�i. Jer, ako se nešto nekauzalno doista mo�e dogoditi onda bismo morali zaklju�iti kako u univerzumu nema reda. Prema tome, o�ekujete druga�iji odgovor: ne, ništa se ne mo�e dogoditi slu�ajno! Slu�ajnost je zapravo izraz neznanja. Raspola�ete li istinskim pravim znanjem tada biste svakako znali prave uzroke promatranih doga�aja. Dakle, sve što se doga�a mora imati uzrok i posljedicu. Opisana doktrina u filozofiji je nazvana determinizam. Prema tome gledištu svaki doga�aj ima uzrok, a univerzum je prema tome me�uovisan - vo�en uzro�no-posljedi�nim zakonima.
