Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Članak: Od mehanicisti�kog do sustavnog razmi�ljanja, Russell L. Ackoff
Pokušate li navedene tri doktrine – cjelovito razumijevanje, analizu i kauzalnost – povezati u jednu cjelinu, što �ete dobiti? Dobit �ete Isaaca Newtona! Zašto? Zato što je Newton prvi znanstvenik koji je tri koncepcije objedinio u jedinstvenu paradigmu. Stoga ne �udi što je izjavio da je „univerzum savršeni stroj“. Nije rekao da „nalikuje stroju“. Rekao je da univerzum jest stroj. �ak je to�no objasnio o kakvom se stroju radi. Rekao je da je rije� o „hermeti�ki zatvorenom satu“.
Promislite malo o Newtonovoj tvrdnji. Sat je relativno slo�en mehanizam koji funkcionira na principu pravilnih otkucaja - kojim upravlja unutarnja struktura i kauzalni zakoni prirode. Naravno, Newton je mislio da je kauzalne zakone prirode objasnio vlastitim zakonima gibanja. U kona�nici, name�e se pitanje: kako odre�ujemo vrijeme? Kako pomorski opservatorij odre�uje vrijeme? Prema kretanju planeta. Dakle, univerzum je hermeti�ki zatvoren satni mehanizam. Rije� je o zatvorenom sustavu. Nema okoline. Rije� je o zaokru�enom, samodostatnom svijetu bez okoline. Tako je Newton prvi pojasnio svijet usporedbom sa strojem.
Interesantni detalj o �ivotu ovog velikog znanstvenika odnosi se na njegovu veliku pobo�nost. Principia Mathematica, jedno od njegovih najva�nijih djela, posve�eno je slavljenju Boga. Newton je, naime, vjerovao da Bog kroz znanost manifestira vlastitu �udesnost. Tako je nastala široko prihva�ena teza u svim religijama zapadnog svijeta, bez obzira na razli�ite pravce: univerzum je stroj, stvoren od Boga kako bi obavljao bo�anski posao. Ljudi su tu samo zato da slu�e Bo�joj volji. Ljudi su povjerovali u navedenu paradigmu. Univerzum je stroj kojemu je jedina svrha da obavlja bo�anski posao.
Pokušajmo sada navedeni koncept povezati s drugim vjerovanjem - mnogo starijim od Newtonova - koje se�e sve do Knjige postanka. Biblija, naime, ka�e kako je Bog stvorio „...�ovjeka (ljude)... na vlastitu sliku i priliku“. Prema tome, ljudi su sli�niji Bogu nego bilo koja druga bi�a na Zemlji. Takvo uvjerenje tako�er ne �udi; u kona�nici, ljudi su napisali Bibliju pa je normalno da su sebi osigurali središnje mjesto. Pove�emo li ove dvije misli u jednu cjelinu, dobit �emo premise vrlo interesantnog silogizma:
- univerzum je stroj stvoren od Boga kako bi slu�io Bo�joj svrsi,
- �ovjek je stvoren na sliku Bo�ju,
- �ovjek mora osmisliti strojeve kako bi strojevi odradili njegov/Bo�ji posao.
U prethodnoj cjelini nailazimo na porijeklo industrijske revolucije.
Do industrijske revolucije došlo je zbog promjene ljudskog pogleda na svijet. �ovjek je, iznenada, nastojao imitirati Boga prema vlastitom razumijevanju bo�anske uloge. Ne�u sada dublje ulaziti u detalje Industrijske revolucije osim što �u pokazati kako su sva obilje�ja industrijskog doba proizašla iz �etiriju osnovnih svjetonazora.
Glavni pokreta� Industrijske revolucije bila je mehanizacija rada. U okviru mehanizacije rada nailazimo na dvije temeljne koncepcije: rad i strojevi. Rad - sukladno u�enjima reformacije koja je uslijedila nakon renesanse - va�na je te istovremeno vrlo, vrlo stvarna komponenta ljudskoga �ivota. A sve što je stvarno razbija se na osnovne atome. Atomi imaju samo dva svojstva: masu i energiju. Stoga ne �udi uvrije�ena definicija rada: raditi zna�i aplicirati energiju na materiju radi transformacije materije.
Dakle, pomaknem li stolac promijenio sam mu polo�aj. S obzirom na to da sam pritom koristio energiju o�ito je kako sam nešto radio: aplicirao sam energiju kako bih promijenio svojstvo stolca. Sagorijevanjem ugljena stvara se toplina jer se energija aplicira radi transformacije ugljena. Dakle, rad se promatrao kao aplikacija energije na materiju kako bi se promijenila svojstva materije.
Sada se mo�emo upitati što je to „stroj“. Prema definiciji stroj je bilo koji objekt pomo�u kojega se energija aplicira na materiju. Sje�ate li se mo�da triju osnovnih elementarnih strojeva iz kojih su nastali svi drugi strojevi? Ponovno se susre�emo s redukcionizmom. Tri osnovna elementa stroja jesu poluga, kota�/osovina i kosa ravan. Uzmimo primjerice odvija�. Što je to „odvija�? Na kraju „odvija�a“ nailazimo na klinasti završetak (ukošena ravan) iza koje se nalazi produ�etak koji se okre�e (kota� i osovina), a na kraju je ru�ka koja slu�i kao poluga.
