CIJELI TEKST
Dana 29. kolovoza 2005. godine uragan Katrina obrušio se na grad New Orleans i prouzro�io veliku krizu i ogromnu materijalnu štetu. U tekstu „Smrtonosne odluke u bolnici Memorial“ autorica Sheri Fink uvla�i nas u gradsku bolnicu „Memorial Medical Center“ kako bismo pratili nastojanja umornih i optere�enih medicinara da unato� kaosu spase što više ljudskih �ivota. Godine 2010. tekst je nagra�en presti�nom Pulitzerovom nagradom za „najbolji �lanak u kategoriji istra�iva�kog novinarstva“.
Zašto smo �lanak objavili u qLifeu? Prvenstveno kako bismo �itateljima još jednom ukazali na �injenicu da etika nije neko „monumentalno �vrsto podru�je“ na kojem je odmah jasno „što je krivo, a što je pravo“ te da ih time pripremimo na brojne „eti�ke dvojbe“ na koje �e u �ivotu i radu nailaziti.
Stoga vas pozivamo da ga pa�ljivo pro�itate te da u srcu pomno pratite jeste li skloniji opravdati postupke doktorice Anne Pou ili više vjerujete saveznim tu�iteljima koji su je optu�ili za eutanaziju? Nadalje, pokušajte reflektirati o tome trebaju li lije�nici – kao i predstavnici bilo koje druge struke – odgovarati civilnim vlastima za postupke poduzete usred kaosa i krize? Tako�er je posebno interesantno sagledati utjecaj medija na sudski proces te na kona�nu sudsku presudu. Ili odgovor jedne od najorganiziranijih nacija na prirodnu katastrofu…
Nakon što su radnici razvalili drvena vrata bolni�ke kapele, miris smrti proširio se zrakom. U kapelici, desetak be�ivotnih tijela umotanih u bijele plahte le�alo je na krevetima i na tlu. Tu i tamo naišli biste na pramenove sive kose... ili na koljeno koje je virilo ispod pokriva�a... ili na blijedu ruku opru�enu preko plave haljine.
Nekoliko dana kasnije jeziva slika našla se u središtu istrage kojom su se �eljeli rasvijetliti doga�aji nakon što su vode uragana Katrina preplavile Memorial Medical Center u New Orleansu. U tim kriti�nim trenucima uragan je onemogu�io dotok struje i vode pa je temperatura u zgradi u tren oka sko�ila na �etrdesetak stupnjeva Celzijusa. Unato� tome, istra�itelji su se veoma iznenadili brojnošï¿½u be�ivotnih tijela koje se pronašli u improviziranoj mrtva�nici. Još su se više zaprepastili kada su zdravstveni radnici optu�ili cijenjenu lije�nicu i dvije ugledne medicinske sestre za eutanaziju pacijenata. Na koncu se ispostavilo da su mrtvozornici iz bolnice Memorial iznijeli 45 leševa – mnogo više nego iz bilo koje druge bolnice u potopljenom gradu.
Istra�itelji su vrlo pa�ljivo istra�ivali i prou�avali prikupljene dokaze da bi u srpnju 2006. godine, gotovo godinu dana nakon strašnog udara Katrine, agenti Ministarstva pravosu�a u Louisiani uhitili lije�nicu i medicinske sestre koje su povezivali sa smr�u �etiriju pacijenata. Lije�nica Anna Pou branila se od optu�bi gostuju�i na nacionalnoj televiziji te je tada izjavila kako se njena uloga u kriti�nim trenucima sastojala u tome da ''pomogne'' pacijentima kako bi lakše „prošli kroz patnju i bol“. Ugledna lije�nica i danas brani svoju izjavu. Nakon što je velika porota vije�a New Orleansa odbila optu�iti je za ubojstvo drugog stupnja, slu�aj je polako nestao iz javnog diskursa.
U �etiri godine nakon Katrine doktorica Pou u Louisiani je inicirala usvajanje �ak triju specifi�nih zakona kako bi se zdravstvenim radnicima osigurao imunitet od civilnih tu�bi zbog odluka donesenih u slu�ajevima prirodnih katastrofa i drugih izvanrednih stanja: od uragana, teroristi�kih napada pa sve do pandemija koje nas neumitno o�ekuju. Novi zakoni od sudaca i tu�itelja izri�ito zahtijevaju da se prije procesuiranja medicinara oslone na nalaze medicinskog vije�a. U razdoblju nakon Katrine doktorica Pou tako�er je savjetovala brojne dr�avne i nacionalne medicinske organizacije u domeni priprema za katastrofe te prilagodbe legislative stvarnim potrebama. Na brojnim nacionalnim konferencijama predavala je „etiku u medicini“ te je blisko sura�ivala s vojnim lije�nicima na obuci pripravnika. U svojim nastupima zdušno se zalagala za promjenu temeljnih standarda medicinske skrbi u hitnim slu�ajevima te posebno u slu�ajevima katastrofe.