Vodi� za strate�ko promi�ljanje

George Tovstiga George Tovstiga, profesor na kolegiju Strategy and Innovation Management pri Henley Business School. Prije ulaska u svijet akademije dugi niz godina vodio je R&D odjele Xeroxa (Kanada), Bayera (Njemaďż˝ka) i ABB-a (Švicarska). Autor je svjetske uspješnice Strategy in Practice objavljene 2010. godine.

Strategija kao disciplina izvor je brojnih nesporazuma i prepirki u organizacijama širom svijeta. ďż˝ini se kako je ďż˝ovjek, još od pradavnih vremena, strategiju povezivao s mistiďż˝nim i ezoteriďż˝nim ritualima rezerviranim za uski krug odabranih i prosvijetljenih pojedinaca. U antiďż˝ko doba Grci su pohodili proroďż˝icu Sibilu u Delfima kako bi se s njome posavjetovali prije polaska u bitku. Mnogi lideri i menadďż˝eri sliďż˝no se i danas ponašaju, pohodeďż˝i svoje proroke u formi nepreglednih hrpa suštinski besmislenih podataka naguranih u razne tablice i izvještaje MIS-a (eng, Management Information Systems, op. prev.). Mnogi od njih utjehu i osjeďż˝aj olakšanja pronalaze u brojkama, zaboravljajuďż˝i pritom da se time ne razlikuju od drevnih Grka koji su pomno osluškivali poruke Sibile iz Delfija.

No, strategiju ne bi trebalo ovijati mistikom buduďż˝i da kvalitetnu strategiju odreďż˝uju jasna obiljeďż˝ja: jasnoďż˝a promišljanja i balans spoznaja koje se podjednako temelje na intuiciji i racionalnoj analizi – u kontekstu nepotpunih informacija i kompleksnih okolnosti. Za strategiju je još bitno ustvrditi kako se ona provodi u društvenom kontekstu, u organizaciji i njenom konkurentnom okruďż˝ju, dakle, moramo to priznati, u vrlo neizvjesnom kontekstu koji prkosi racionalnoj analizi. S time u svezi je Andrew Lo, profesor na MIT School of Management, ustvrdio kako fizika kao znanost sa samo tri zakona objašnjava 99% pojava, dok istovremeno 99% zakona menadďż˝menta u najboljem sluďż˝aju pojašnjava tek 3% pojava. Unatoďż˝ tome što je kontekst za implementaciju strategije oďż˝ito neizvjestan i kompleksan, osnovna je svrha ovog teksta pokazati da stvaranje strategije ne mora biti toliko turbulentno. U nastavku se pojašnjava pristup strateškog promišljanja koji nas vodi do novih, strateški relevantnih uvida, ďż˝ak i u najkompleksnijem okruďż˝enju.

Ono što zapravo poruďż˝ujem jednostavno je: strategija je praktiďż˝na disciplina. Iako se ova tvrdnja moďż˝e proširiti za cijelu znanost menadďż˝menta, ďż˝injenica je kako upravo na podruďż˝ju strategije pogreške uzrokuju najozbiljnije probleme. Strategija dobiva smisao iskljuďż˝ivo u praksi; štoviše, pojedini strateški mislioci idu i dalje tvrdeďż˝i da se uspješnost strategije moďż˝e procijeniti tek u retrospektivi. Unatoďż˝ tome što pojedine strategije impresivno izgledaju "na papiru", tek u praksi ispunjavaju svoju temeljnu funkciju.

Nadalje, ďż˝itateljima ďż˝elim poruďż˝iti kako strategiju ne treba povezivati iskljuďż˝ivo s racionalnom analizom i modelima za potporu racionalnom odluďż˝ivanju. Naravno, znaďż˝aj kvalitetne analize i dalje je neosporan. Primjereno selektirane i kvalitetno obraďż˝ene informacije ostaju izvorom mnogobrojnih korisnih uvida i spoznaja. No, ďż˝elim naglasiti da je racionalna analiza tek jedan od inputa procesa strateškog promišljanja. Intuicija, reflektiranje te iznad svega sklonost eksperimentiranju i uďż˝enju neizostavne su kvalitete uspješnih stratega.


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...