Strategija je vrlo �est pojam u poslovnom rje�niku. Kada je neka pojava osobito va�na, odmah joj pridodajemo pridjev strateški. Zahvaljuju�i brojnim i raznovrsnim strategijama koje se izmjenjuju u brzom ritmu, strategija je postala profana rije� koja kolokvijalno predstavlja "plan bez pokri�a" ili iskaz precijenjenih ambicija pojedinca ili grupe. Zbog toga pojam "strategija" sve više poprima negativne konotacije.
Koliko volimo pri�ati o stvaranju strategije, toliko bi trebali pri�ati i o njezinoj implementaciji budu�i da upravo u tome �esto nailazimo na velike poteško�e. Po tome ne odska�emo mnogo od europskih ili ameri�kih trendova koji su sli�ni i u ostatku svijeta; gotovo 95% strategija nikada ne za�ivi u praksi!
Strategija, kao osmišljeni odgovor na pitanje kako, mora za�ivjeti u poduze�u koje je �ivi organizam. Stoga izravno to�nog ili neto�nog odgovora na klju�no pitanje kako jednostavno nema. Vrijeme je jedini sudac koji nam kazuje je li strateška odluka bila ispravna ili nije.
Strategija je proces ispisivanja gomile papira, analiziranja, diskutiranja, dogovaranja, polemiziranja, sva�anja i sukobljavanja u kojem bi trebali sudjelovati svi zaposlenici tvrtke predvo�eni najvišim menad�mentom. Najviši menad�ment mora imati viziju, mora biti dovoljno kompetentan kako bi znao kuda ide, što radi i zašto to radi, ali i da osjeti bilo svoga poduze�a i njegovu evolucijsko/revolucijsku zrelost.
Iako nam korištenje metoda poput SWOT analize, Boston Consulting Grup matrice ili "izrade scenarija" u mnogome poma�e pri razvoju strategije, ne trebamo se slijepo dr�ati zaklju�aka koji iz njih proizlaze budu�i da iste imaju svoje prednosti, nedostatke i ograni�enja. Zapravo, metode treba staviti u funkciju strateškog menad�era, a ne obrnuto, jer nas one upu�uju na razli�ite zaklju�ke, alternativna rješenja i ograni�enja potencijalnih rješenja, a ne samo na jednozna�no rješavanje problema.
No, pored znanstvenih instrumenata strateškog menad�menta više nego ikada ranije potrebno nam je i zdravo-razumsko promišljanje, logi�ko zaklju�ivanje, dobronamjernost i dobra stara intuicija. A ponekad i sre�a! Kompleksne metode zamagljuju cjelokupnu sliku problema te samim time i put prema rješenju. U kontekstu strateškog menad�menta jedna od najve�ih vrlina ogleda se u sposobnosti definiranja problema te u "nemirnom duhu" neprestanog traganja za novim izazovima.