Precizno odrediti za�etke onog što danas nazivamo "Strateško promišljanje u biznisu" (eng. Strategic Business Thinking, SBT, op. prev.) veoma je teško. Unato� tome što strategiju kao disciplinu sre�emo još u dalekoj prošlosti, njezino povezivanje s promišljanjem kao kognitivnom vještinom razmjerno je novijeg datuma.
Poznato je kako vještina vo�enja klju�no utje�e na uspješnost organizacije, toliko da kompanije širom svijeta ogromna sredstva investiraju u razne programe razvoja lidera i menad�era. Pojedinci koji "najviše obe�avaju" šalju se na specijalizirane obrazovne programe najboljih sveu�ilišta. Osim toga, mnoge tvrtke osnovale su i svoja, tzv. "korporativna sveu�ilišta" koja se isklju�ivo bave razvojem budu�ih novih lidera. U kontekstu sve ve�eg prepoznavanja va�nosti vještine strateškog promišljanja, 2007. godine uvjerio sam kolege na Sveu�ilištu George Washington da pokrenemo posebni kolegij u okviru MBA programa posve�en isklju�ivo toj vještini.
Od tada se kolegij "Strateško promišljanje u biznisu" kontinuirano predaje. Predstavljen je publici širom svijeta; kao cjeloviti kolegij i kao skra�ena radionica. Trenutno ga nazivamo Strateško promišljanje: klju�na vještina izvršnih lidera i izvodimo u raznim formatima ovisno o potrebama polaznika.
Radionica poma�e menad�erima razviti posebne vještine promišljanja neophodne na top menad�erskim razinama svake organizacije. Isto me ponukalo napisati i ovaj tekst: kako bi s �itateljima podijelio tri osnovne lekcije, svojevrsna postulata, do kojih sam došao kao jedan od pionira discipline "Strateško promišljanje u biznisu". Iako me �ivot, tijekom svih ovih godina, podu�io mnogim tajnama ove vještine, imaju�i u vidu kratko�u forme ovog teksta ograni�it �u se na tri najva�nije.
Lekcija br. 1: Strateško promišljanje je vještina – i nije baš povezana s IQ kvocijentom.
Stru�ni �lanak koji sjajno opisuje Gatesov pristup odabiru zaposlenika sa�et u maksimi "uvijek zapošljavati super-inteligentne" obavezna je literatura mojeg postdiplomskog kolegija. Prema tom pravilu, Microsoft ne zapošljava ljude temeljem njihovih vještina, ve� radije na temelju njihove uro�ene inteligencije.
Premisu po kojoj je uro�ena sposobnost u�enja osnovni preduvjet uspješnog liderstva teško je osporiti. Na�alost, navedena kategorija "uro�ena sposobnost u�enja" pre�esto se svodi na razinu jednostavne, op�epoznate i kontroverzne ideje o inteligenciji koja se mjeri pomo�u IQ-a, odnosno "kvocijenta inteligencije". Unato� poduga�koj listi znanstvenih tekstova i dvije sjajne knjige o super-pametnim pojedincima i njihovim nevjerojatno pogrešnim odlukama, mudrost i promu�urnost i dalje se nastavljaju izjedna�avati s IQ inteligencijom radi �ega i dalje slijepo vjerujemo da su najbolji lideri ljudi s najvišim kvocijentom inteligencije. Dakle, favoriziranje ovakvog na�ina mjerenja inteligencije i dalje se odr�ava. No ipak, sve je više naznaka da �e se takav pristup u bli�oj budu�nosti ipak promijeniti.
Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...