"Metoda dizajna" (eng. design thinking) posebni je pristup istra�ivanju slabo-definiranih problema, prikupljanju informacija, analiziranju i pozicioniranju rješenja koji se posljednjih godina udoma�io u poslovnom svijetu privukavši na sebe pozornost akademske zajednice i prakti�ara. Radi se naime o metodi koja podupire transformaciju apstraktnih ideja u prakti�nu i konkretnu praksu �ime "metoda dizajna" na velika vrata ulazi u svakodnevnicu lidera i menad�era. Gledamo li na nju iz druge perspektive, kao na stil promišljanja, "metoda dizajna" sposobnost je stvaranja pravog konteksta problema, uvida i rješenja te racionalnog analiziranja i prilago�avanja rješenja kontekstu problema. Iako je "metoda dizajna" odavno postala dijelom popularnog vokabulara suvremene dizajnerske i in�enjerske prakse, njezino obimnije korištenje kao partikularnog stila kreativnog promišljanja u biznisu i menad�mentu tek se posljednje vrijeme sna�nije primje�uje. Stoga nas ugledni autori Liedtka i Ogilvie u tekstu koji slijedi educiraju o metodi, tehnikama kojima se ona koristi, partikularnom na�inu promišljanja i vokabularu kako bi lakše u�ili skrivene poveznice izme�u dizajna i njegovog veli�anstva "rasta".
Unato� pomodnim terminima poput ideacije ili sukreacije, proces dizajniranja u svojoj se suštini bavi �etirima vrlo jednostavnim pitanjima koja korespondiraju svakoj od �etiri faze procesa:
1. Što jest?
2. Što ako?
3. Što nas ushi�uje?
4. Što funkcionira?
"Što jest" faza ispituje trenutnu stvarnost, u "Što ako" fazi zamišljamo budu�nost, tijekom faze "Što nas ushi�uje" odlu�ujemo, dok nas faza "Što funkcionira" vodi na tr�ište. Širenje i su�avanje linija koje okru�uju pojedina pitanja odnosi se na ono što dizajneri nazivaju divergentnim i konvergentnim razmišljanjem. U po�etnom djelu svake faze procesa progresivno proširujemo vidike što je više mogu�e kako bi izbjegli zamku uobi�ajenog pristupa formuliranju i rješavanju problema te kako bi izbjegli posezanje za postoje�im setom solucija. Nakon stvaranja novog seta koncepcija mijenjamo usmjerenje prema progresivnoj konvergenciji, odnosno su�avanju ve�eg broja opcija na nekoliko najprikladnijih.