Uvodnik: qLife No.20: KLASICI

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Poštovani ďż˝itatelji, qLife u vašim rukama poseban je iz najmanje dva razloga. Naime, prvi put nismo se odluďż˝ili obraditi neku specifiďż˝nu temu kao, primjerice, Organizacijski razvoj, Duhovnost u poslovanju ili Promjene, da nabrojim samo neke, veďż˝ smo tekstove uglednih svjetskih autora okupili pod nazivom Klasici. Zašto smo se odluďż˝ili za to? 

Iako kolege s fakulteta kaďż˝u da se posljednjih godina situacija malo poboljšala, meďż˝usobno ďż˝esto razgovaramo o tome kako se do zanimanja menadďż˝er u Hrvatskoj dolazi interesantnim putem; obiďż˝no tako da diplomirate na ekonomskom fakultetu, na kojem je menadďż˝ment tek jedan od dvadesetak kolegija. Sljedeďż˝a ďż˝injenica koja zapanjuje - promislite li dublje o tome - odnosi se na obaveznu literaturu koju studenti moraju usvojiti kako bi uspješno apsolvirali navedeni kolegij. Rijeďż˝ je, doslovce, o jednom autoru - Marinu Bubleu, profesoru na Ekonomskom fakultetu u Splitu i njegova dva naslova Menadďż˝ment i Osnove menadďż˝menta. Uz duďż˝no poštovanje uvaďż˝enom profesoru, iz vlastitog iskustva mogu potvrditi kako navedene publikacije u najboljem sluďż˝aju samo nagovještavaju što je to menadďż˝ment te o ďż˝emu se tu zapravo radi, ne ulazeďż˝i pritom previše u dubinu spomenutih tema. 

I to je to. Dolazite li u svijet menadďż˝menta iz neke druge struke, primjerice, iz medicine ili prava, ne trebate proďż˝itati ďż˝ak ni to. Pokaďż˝ete li se iole sposobnijim u obavljanju specijalistiďż˝kih zadataka, prije ili poslije netko ďż˝e vam dodijeliti nekoliko ljudi koje ďż˝ete voditi nakon ďż˝ega - tako barem izgleda - imate sva prava sebe nazivati menadďż˝erom! 

Nitko vas neďż˝e pitati o tome jeste li ikada ďż˝itali Druckera, Sengea, Lewina, Ackoffa, Deminga, Scheina, McGregora, Argyrisa ili Wilbera. Nitko vas neďż˝e pitati o tome što mislite o idejama koje su stvorile znanost menadďż˝menta u djelima kao što su Peta disciplina, Principles of Scientific Management, Post-Capitalist Society, Management Challenges for 21st Century, The New Economics ili Out of The Crisis.

Takva situacija, barem nama u qLifeu, ďż˝ini se apsurdnom. Štoviše, mi je direktno povezujemo s aktualnim jadnim stanjem hrvatske javne politike i gospodarstva. A kako bismo provjerili jesmo li moďż˝da ipak ludi, nedavno smo proveli mali eksperiment obrativši se prijateljima koji djeluju na drugim podruďż˝jima i u drugim disciplinama. Rezultati su se ipak pokazali oďż˝ekivanima; ne moram posebno opisivati uďż˝as i zaprepaštenje u oďż˝ima akademskih slikara kada smo ih upitali: "Znaš li ti išta o Rembrandtu, Rubensu, Picassu, Velázquezu, Beuysu, Duchampu i Warholu? Znaš li moďż˝da kako izgledaju slike Noďż˝na straďż˝a, Masakr nevinih, Gospoďż˝ice iz Avignona ili Las Meninas?" Niti s filozofima nije bilo drugaďż˝ije; kada smo ih upitali jesu li dublje prouďż˝avali Platona, Aristotela ili Kanta, mislili su da se šalimo.

Dakle, upravo zbog toga što znamo da hrvatski menadďż˝eri - ďż˝ast izuzecima - nisu imali prilike susresti se s klasiďż˝nim djelima znanosti liderstva i menadďż˝menta, odluďż˝ili smo jedan broj godišnje posvetiti must read tekstovima koje, ďż˝elite li se doista sustavno baviti ovim podruďż˝jem, morate poznavati. Barem u osnovnim crtama. 

Druga posebnost ovog broja oďż˝ituje se u provokativnoj naslovnici koja nas je iznova podsjetila koliko su obrasci o kojima u ďż˝asopisu pišemo i na koje kontinuirano upozoravamo ispod praga svjesnosti, koliko smo zapravo uronjeni u njih te u kojoj mjeri upravljaju našim ponašanjem, ďż˝ak i onda kada vjerujemo da smo ih prevladali. Što se dakle dogodilo?

U redovnoj proceduri pripreme novog broja Tomislav ďż˝urkoviďż˝, osoba koja vodi brigu o izgledu qLifea, poslao mi je naslovnicu koja me, bit ďż˝u iskren, šokirala. Buduďż˝i da obavljam duďż˝nost glavnog urednika, od mene se oďż˝ekuje da kaďż˝em "moďż˝e, idemo" što sam do sada uredno i ďż˝inio. Meďż˝utim, prvi put nisam imao hrabrosti potvrditi njegov prijedlog. 

- Znaš, Tomo, moďż˝da ipak nije primjereno objaviti ovu sliku?
- Zašto?
- Pa… zato što je šokantna i zato što ljudi ne oďż˝ekuju tako nešto.
- Ne razumijem, što je tu šokantno? Klasika koju sišu pijavice modernog doba. A to što ljudi ne oďż˝ekuju… nismo li zato ovdje da im ponudimo nešto novo, izvan okvira oďż˝ekivanog i poznatog?

Debata se ubrzo proširila meďż˝u ďż˝lanovima qLife grupe dovevši do podijeljenosti: jedni su naslovnicu smatrali "genijalnom", a drugi "strašnom, uďż˝asnom i mraďż˝nom". Sreďż˝om, svi zajedno ubrzo smo osvijestili kako smo se našli uhvaďż˝eni u tradicionalnom menadďż˝erskom obrascu koji u brojnim organizacijama redom uništava kreativnost. Mi, koji smo prije svega ekonomisti, pravnici i inďż˝enjeri, dali smo si za pravo procjenjivati djelo umjetnika sudeďż˝i o njemu kao o "dobrom" ili "lošem". Iako bi qLife - kad bismo mi predlagali - izgledao poput mora drugih bezliďż˝nih publikacija, svejedno smo si uzeli za pravo autoritativno prosuďż˝ivati o tome je li vizija drugog struďż˝njaka "ispravna" ili nije. Na trenutak smo se ponijeli poput brojnih drugih lidera i menadďż˝era koji "s visine" odbacuju ili prihvaďż˝aju vizije suradnika iako ih najďż˝ešďż˝e uopďż˝e ne razumiju.