Iako je prije svega bio izvanredan znanstvenik, Kurt Lewin je praksu menad�menta, organizacijskog razvoja i poslovnog savjetovanja unaprijedio kao malo tko drugi, osiguravši si time posebno mjesto u povijesti navedenih disciplina. U smislu znanstvenih postignu�a, Lewina pamtimo kao genijalca u koncipiranju i implementiranju eksperimenata u domeni društvenih znanosti kojima je nedvojbeno pokazao da stil liderstva i društveno ozra�je zna�ajno utje�u na produktivnost i emocionalno stanje grupe. U razdoblju izme�u 1920-ih kada se provedene Hawthorne studije i 1930-ih kada je Lewin zapo�eo sa svojim eksperimentima otkriveni su brojni dokazi koji su išli u prilog hipotezi da participacija i osna�ivanje pozitivno utje�u na produktivnost i moral grupe. (Hawthorne studije mjerenja produktivnosti radnika u Western Electric Co. u pogonima u Hawthorneu, SAD, provedene su u razdoblju od 1924. do 1932. godine.
Eksperiment je osmišljen tako da znanstvenici mijenjaju ja�inu osvjetljenja i neke druge izvanjske �imbenike kako bi utjecali na uvjete rada. Istra�ivanje je na kraju pokazalo da produktivnost radnika mnogo manje ovisi o izvanjskim �imbenicima utjecaja, a mnogo više o razini uklju�enosti, mogu�nosti utjecaja na rad i radne procese te o brizi i pa�nji koju je radnicima posvetio menad�ment, op. prev.) Svojim eksperimentima Lewin je jasno ukazao na disfunkcionalne aspekte autokratskog stila liderstva, o�itavši liderima i menad�erima lekciju koju do danas nisu zaboravili.
Zašto bi lideri, menad�eri i konzultanti morali pro�itati ovaj �lanak?
Kao prvo zato da osjete tu povijesnu dimenziju i shvate da problemi liderstva, menad�menta i organizacijskog razvoja s kojima se danas susre�emo nisu novi; štoviše, tijekom proteklih pedesetak godina o njima se poprili�no �esto i �estoko raspravljalo.
Kao drugo, kvalitetno provedena istra�ivanja uvijek su prakti�no upotrebljiva: doga�aje iz dje�jih igraonica koje je Lewin prou�avao jednostavno je povezati s problemima liderstva u našim organizacijama.
Kao tre�e, svi zajedno morali bi se dublje zamisliti nad Lewinovom konstatacijom kako se "za razliku od autokracije koja se mo�e nametnuti, demokracija treba u�iti". Moramo se duboko zamisliti nad ovom spoznajom, posebno kada pokušavamo poticati participaciju i osna�ivanje djelatnika odraslih i sazrelih u autokratskim sredinama.
Lewinov nevjerojatan doprinos znanosti i praksi liderstva, menad�menta i konzaltinga opisao sam u jednom od tekstova, objavljenom u MIT Sloan Management Reviewu, u kojem sam posebno naglasio kako nam je Lewin po tko zna koji put ukazao na �injenicu da su kvalitetna istra�ivanja gotovo uvijek motivirana stvarnim problemima. Akcijska istra�ivanja (engl. action research), akcijsko u�enje odnosno u�enje kroz djelovanje (engl. action learning), akcijska znanost (engl. action science), klini�ka istra�ivanja i mnoštvo drugih metoda i pristupa koje se i danas koriste nastali su iz iskonske spoznaje o tome da sustav ne mo�emo razumjeti sve dok ga ne po�nemo mijenjati. Osim toga, Lewin je vlastitim primjerom pokazao koliko prakti�ari, konzultanti i znanstvenici mogu nau�iti jedni od drugih kada se okupe kako bi stekli nova i primjenjiva znanja i vještine. - Edgar H. Schein