Sve u svemu, ponovno išďż˝itavanje davno zabiljeďż˝enih spoznaja i ideja pobudilo je u nama osjeďż˝aj ponosa zbog hrabrog uranjanja u nešto novo, ďż˝ime smo ohrabrili sebe i druge u traganju za inovativnim rješenjima. Sljedeďż˝ih dvadeset godina zasigurno ďż˝e iznjedriti nove dramatiďż˝ne promjene sliďż˝ne onima u proteklih dvadeset.


Tranzicija u postindustrijsko društvo

U ovom trenutku dva razliďż˝ita dugoroďż˝na trenda spajaju se u jedno ďż˝ime nastaju jedinstveni preduvjeti za društvene promjene:
- prvi trend odnosi se na �ivotni ciklus industrijskog rasta
- drugi trend odnosi se na Kondratijev ciklus (tzv. dugi ekonomski ciklus u trajanju od pedesetak godina u kojima svjetsko gospodarstvo prolazi kroz regularne faze sna�nijeg i slabijeg sektorskog rasta, op. ur.)

�ivotni ciklus jednokratna je pojava utemeljena na iscrpljivanju ograni�enih prirodnih resursa poput zemlje, nafte, prirodnog plina ili vode te na mogu�nostima za disipaciju zaga�enja. Dugo vremena svjedo�ili smo nevi�enom industrijskom rastu koji se oslanjao upravo na prirodne resurse, nabavljene ispod realne cijene, te na nikakvoj brizi o tome kako �e se sve to odraziti na prirodno okru�enje.

Tranzicijom iz industrijskog u postindustrijsko društvo jasnim je postalo da su svjetski gospodarski sustav i priroda itekako povezani pa se su, shodno tome, stavovi i vrijednosti javnosti polako poďż˝eli mijenjati. Knjiga Granice rasta (The Limits to Growth) autora Donelle H. Meadows, Dennisa L. Meadowsa, Jørgena Randersa i Williama W. Behrensa III kao i kasniji radovi koji se nadovezuju na nju, prvi put u povijesti upustila se u propitivanje stavova, vrijednosti i oďż˝ekivanja cjelokupne industrijske ere. Pitirim Sorokin, osnivaďż˝ katedre sociologije na Harvard Universityju, prije pola stoljeďż˝a predvidio je da ďż˝e se industrijsko društvo razoďż˝arati u materijalistiďż˝kim ciljevima, glavnom objektu svojih teďż˝nji te da ďż˝e zbog toga neminovno doďż˝ivjeti pad te se potom, moďż˝da, iznova izdignuti promijenjeno pod utjecajem integralne kulture koja ďż˝e uravnoteďż˝iti materijalne i duhovne vrijednosti. Temeljem dvadesetogodišnjeg istraďż˝ivanja Daniel Yankelovich ustvrdio je kako se spomenuta "znaďż˝ajna promjena" odvija upravo sada. U svojim djelima zakljuďż˝uje kako se instrumentalizam, koji u materijalistiďż˝kom posjedovanju pronalazi instrument za generiranje zadovoljstva, postupno nadomješta duhovnom perspektivom koja traga za intrinziďż˝nim vrijednostima ljudskog iskustva u obitelji i na radnom mjestu.



Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...