Teorija sustava za profesore i menad�ere

Russell Ackoff, Edwards Deming Russell Ackoff (1919. - 2009.), profesor emeritus na Wharton Schoolu, jedan od najpoznatijih teoretiďż˝ara menadďż˝menta i organizacije koji je najveďż˝i doprinos ostvario na podruďż˝ju operacijskih istraďż˝ivanja i sustavnog razmišljanja. Autor je dvadeset i tri knjige od kojih su najpoznatije Redesigning the Future, The Art of Problem Solving i Creating the Corporate Future.

Edwards Deming (1900. - 1993.), ugledni profesor i još ugledniji poslovni savjetnik koji je presudno utjecao na spektakularni gospodarski razvoj Japana nakon završetka Drugog svjetskog rata, te na obnovu ameriďż˝ke automobilske industrije u kasnim osamdesetim prošlog stoljeďż˝a. Pojedini struďż˝njaci njegove revolucionarne ideje usporeďż˝uju s onima Kopernika, Darwina i Frojda smatrajuďż˝i ga "ocem treďż˝e faze industrijske revolucije".  
 

Russell Ackoff (1919. - 2009.), profesor emeritus na Wharton Schoolu, za ďż˝ivota postao je jednim od najuglednijih teoretiďż˝ara menadďż˝menta i organizacije. Najveďż˝i doprinos Ackoff je ostvario na podruďż˝ju operacijskih istraďż˝ivanja i sustavnog razmišljanja. U svojim radovima ustrajno je ukazivao na probleme koje analitiďż˝ki naďż˝in razmišljanja posljednjih 400 godina potiďż˝e u zapadnjaďż˝koj civilizaciji. Kljuďż˝na obiljeďż˝ja analitiďż˝kog pristupa su:
- dijeljenje kompleksnih sustava na sastavne dijelove
- istra�ivanje, prou�avanje i analiza dijelova
- pokušaj da se zasebno upravlja pojedinim dijelovima.
 
Prema zagovornicima analiti�kog pristupa, kada bi se navedeni koraci redom ispravno proveli, cjelina bi trebala kvalitetno funkcionirati. Me�utim, u svojim radovima Ackoff nebrojeno puta dokazuje da unapre�enje dijelova mo�e - a �esto to i �ini - razoriti sustav. Iz tog razloga zalagao se za usvajanje sustavnog pristupa sljede�ih obilje�ja:
- širenje perspektive kako bi se sagledao širi sustav
- širenje perspektive kako bi se ispravno razumjela uloga podsustava
- sinteza u smislu sagledavanja interakcija dijelova kako bi se razumjela cjelina.

Na temelju njegovih radova o sustavnom razmišljanju pokrenut je novi val u praksi menadďż˝menta kada je suradnja u organizaciji te s dionicima umnogome dobila na znaďż˝aju.

Edwards Deming (1900. -1993.), osoba koja je svojim inovativnim pristupom i filozofijom menadďż˝menta snaďż˝no utjecala na poslijeratni razvoj japanske industrije. Štoviše, iako sve do svoje smrti nije bio toliko poznat i popularan u SAD-u, u Japanu su ga smatrali nacionalnim herojem zasluďż˝nim za inovativnost i kvalitetu japanske industrije koja je osamdesetih godina prošlog stoljeďż˝a harala svijetom. Kljuďż˝ne poruke njegove filozofije upravljanja jesu:
- unapreďż˝enjem kvalitete tvrtka sniďż˝ava troškove, poveďż˝ava produktivnost i trďż˝išni udjel,
- 94% problema u vidu defektnih proizvoda ili usluga proizlazi iz sustava, a ne od nemarnih radnika i/ili grešaka u opremi,
- pogreške u poslovanju prilika su za unapreďż˝enje,
- menad�eri koji upravljaju sustavima izvor su svih problema i sveg napretka.

Primjena sustavnog naďż˝ina razmišljanja navela je i jednog domaďż˝eg autora da naglasi znaďż˝aj suradnje. Rijeďż˝ je, naime, o Miljenku Cimeši koji u tekstu "Od 'reforme radnog zakonodavstva' prema 'transformaciji trďż˝išta rada'" (http://solcroatia.org/wp-content/uploads/Od-reforme-radnog-zakonodavstva.pdf) zastupa tezu kako je suradnja predstavnika drďż˝avnih institucija, poslodavaca i sindikata kljuďż˝ni preduvjet izlaska Hrvatske iz sadašnje duboke socijalno-ekonomsko-politiďż˝ke krize.

Pitanje: Za poďż˝etak razgovora zamolio bih vas da pojasnite zašto su po vama sustavi i sustavno razmišljanje toliko bitni? Zašto je znanje o sustavu dobilo na znaďż˝aju posljednjih godina?

Ackoff: Stvaranje koncepcije sustavnog razmišljanja revolucionarni je zaokret u odnosu na tradicionalni mehanicistiďż˝ki naďż˝in razmišljanja, s nizom veoma vaďż˝nih posljedica koje iz tog zaokreta proizlaze. Sustavni pristup temelji se na ďż˝injenici da je sustav cjelina, pa se kao takav ne moďż˝e dijeliti na neovisne komponente. Iako svaka komponenta sustava moďż˝e utjecati na ponašanje cjeline, niti jedna nema neovisan utjecaj na nju - zato što je svaki dio pod utjecajem i cjeline i drugih dijelova.