Partneri
Tema mjeseca: qLife No.20: KLASICI
Članak: qCaffe: �asno i ne�asno liderstvo, Darko Cesar, Marko Lu�i�, Daniela Miljan, Mirna Rado�evi�, Boris Trup�evi�, Igor Zlatevski, Anamarija �etipovi�
BT: I Sanader i Vidoševi� bili su uspješni, svaki na svoj na�in. Uspjeli su u svojem naumu. Mo�emo �ak re�i da su bili impresivno uspješni. Me�utim, jedan je osu�eni kriminalac, a drugi je na najboljem putu da to postane. To je posebna kategorija. U kontekstu njihovih funkcija i šire društvene odgovornosti, oni su nevjerojatne šteto�ine koje su aktivno zavile jedan narod u crninu. Jesu li lideri? Tehni�ki gledano, jesu. No, prije svega su kriminalci.
ML: Interesantno mi je u kojem smjeru se ovaj dijalog razvija. Liderstvom se aktivno bavim posljednjih petnaestak godina. O sebi bih rekao kako mi je tema vrlo bliska. Pa ipak, nakon što smo zajedni�ki uronili u to podru�je, u samo pola sata naišli smo na više pitanja na koja nemam siguran odgovor. Dijalog me potaknuo da se iznova duboko zamislim o tome što liderstvo uistinu jest…
DC: Pokušat �u rezimirati. U pokušaju da ljude klasificiramo prema tome jesu li lideri ili nisu, prefiks "dobar" ili "loš" ne igra ulogu. Unato� tome što neki lideri pokre�u ljude prema boljitku zajednice, a drugi radi vlastitih sebi�nih interesa na svijet donose bol i patnju, i jedne i druge trebamo smatrati liderima.
IM: Tako je. Me�utim, mislim da je va�no istaknuti da prefiksi "dobar" ili "loš" nisu apsolutne kategorije, ve� su umnogome subjektivne i relativne. Za po�etak, one ovise o povijesnom i kulturnom kontekstu. Moamer Gadafi je bio lider, kao i Sadam Husein ili Pervez Mušaraf. Sadam je s jedne strane bio nemilosrdni diktator, ali s druge pragmati�an, religijom neoptere�en antikomunist. U odre�enom povijesnom, kulturnom i geopoliti�kom kontekstu za mnoge je bio po�eljan lider Iraka. Dugo je imao i simpatije i podršku Washingtona, ameri�kim je petrodolarima kupovao oru�je kakvom ina�e ne bi imao pristup i tim je oru�jem konsolidirao svoju vladavinu u Iraku. Televizijska ku�a BBC u nedavnoj seriji reporta�a iznova se osvrnula na pitanje: je li svrgavanje Huseinova re�ima bio mudar potez koalicije SAD-a i Velike Britanije? Što se time postiglo i po koju cijenu?
Amerika upravo izlazi iz Iraka ostavljaju�i iza sebe društvo kojim vladaju radikalizam i fundamentalizam, a ne demokracija. I SAD i Velika Britanija suo�eni su s nizom utemeljenih kritika, od onih za nepostojanje izlazne strategije iz Iraka, preko onih da je invazija i okupacija bila pogreška, do onih da se radilo o zlo�ina�kom pothvatu. Irak je danas definitivno u mnogo ve�em kaosu nego za vrijeme Sadamova re�ima. Samo u ratnoj kampanji poginulo je više od 100 tisu�a Ira�ana. Lancet, jedan od najstarijih svjetskih znanstvenih medicinskih �asopisa objavio je dvije studije utjecaja na ukupni mortalitet u Iraku, koje svjedo�e o zastrašuju�oj brojci od gotovo milijun ljudi umrlih uslijed izravnih i neizravnih posljedica okupacije. Koalicijska okupacija rasplamsala je gra�anski rat koji je više od �etiri milijuna ljudi pretvorio u izbjeglice, a oko pola njih još uvijek se nije vratilo svojim domovima. Busheva administracija tvrdila je da �e svrgavanje Huseina s vlasti dovesti do demokratizacije Bliskog istoka i zna�ajno pridonijeti sveukupnom smanjenju terorizma. U praksi, dogodilo se upravo suprotno!
ML: Još jedan sjajan primjer "nepredvi�enih posljedica" intervencije u kompleksni sustav. Ameri�ka administracija, poput mnogih lidera i menad�era u bilo kojem iole ve�em sustavu, nakon intervencije o�ekivala je jedne rezultate, a dobila sasvim druge, posve suprotne. O tome govorim kada slušamo kolege makroekonomiste kako samouvjereno predla�u "rješenja" za oporavak gospodarstva. Jednostavno, ne mo�eš znati dok ne probaš.
