Partneri
Tema mjeseca: qLife No.20: KLASICI
Članak: qCaffe: �asno i ne�asno liderstvo, Darko Cesar, Marko Lu�i�, Daniela Miljan, Mirna Rado�evi�, Boris Trup�evi�, Igor Zlatevski, Anamarija �etipovi�
DM: Tko onda mo�e biti liderom? Mo�emo li de�ke iz kvarta, Armadu, Torcidu ili Bad Blue Boyse koji veliku grupu ljudi dignu na noge, nazvati liderima?
MR: Naravno da mo�emo. To doista jesu lideri jer odgovaraju prethodno utvr�enim kriterijima: neosporno je da vode (grupu ljudi), neosporno je da ih drugi slijede, neosporno je da imaju ideju (zapaliti i demolirati stadion). Me�utim, naglasila bih da to ne mo�e svatko uraditi jer liderstvo zahtijeva predispozicije, prirodno uro�ene kvalitete s kojima se ljudi ra�aju. Dakle, ili imaš ili nemaš. Ako nemaš, teško �eš ikada postati liderom.
DC: Uro�ene kvalitete o kojima Mirna govori uo�avaju se ve� u ranoj dobi, u vrti�u, osnovnoj ili srednjoj školi, sportskoj ekipi. Netko se uvijek nametne, netko uvijek vodi. Me�utim, još uvijek ne mo�emo precizno pristupiti izvorima te sposobnosti. Koja su to obilje�ja i kvalitete koje nekoj osobi omogu�avaju da se nametne u grupi? Tko je kompetentan da to ocjenjuje? Kojoj se to osobi, kojih kvaliteta i karakteristika, mogu povjeriti lideri u svrhu daljnjeg razvoja? Na koji �e na�in ta osoba utjecati na lidera? Treba li lider takvu slobodu razvoja - bez dirigiranog i planskog utjecaja - da bi se dalje razvijao?
BT: Pa, me�u muškom djecom i navija�ima to obi�no budu obilje�ja alfa mu�jaka koji �ele biti na vrhu piramide društvene skupine. Me�u �enama to bude poriv da dobiju ono što �ele. I jedno i drugo povezao bih sa seksualnošï¿½u. Iako je danas nepopularno govoriti o razlikama me�u spolovima jer, eto, nije politi�ki korektno, ne mo�emo doku�iti ni liderstvo ne uvrstimo li i tu varijablu u cjelokupnu jednad�bu. Te razlike vide se i u liderstvu, kao što je u njemu prisutna i seksualnost. Smatram da su ta obilje�ja i kvalitete o kojima govorimo na odre�en na�in povezane i s najja�im od svih prirodnih nagona - reprodukcijom i proslje�ivanjem genetskog materijala.
IZ: U prilog tezi da je rije� o uro�enoj predispoziciji navest �u primjer Maje, male curice koja ide u vrti�. Jednoga dana Maja je prijateljima u grupi poru�ila kako �eli dinosaura. Kada mi je njezina majka, koja je za Majin "pothvat" saznala poslije, rekla da se Maja vratila iz vrti�a s dvanaest dinosaurusa te da je s njom u grupi dvanaestoro djece, nisam mogao vjerovati. To je taj "x faktor" koji imaš ili nemaš u sebi.
U istom kontekstu spomenuo bih vrhunske sportaše. Ako nemaju uro�eni talent, teško da �e postati vrhunski u svome sportu. Tek se napornim radom koji se nastavlja na talent mogu o�ekivati veliki rezultati. S druge strane ako imaš talent, a ne radiš naporno na tome da ga unaprijediš, rezultat ne�e biti zna�ajno bolji. Upravo u tome pronalazim i veliki problem liderstva i menad�menta u Hrvatskoj. Mi doista imamo talentiranih ljudi, ali ne volimo baš raditi na sebi, ne volimo u�iti. Dio naših lidera i menad�era misli kako "sve znaju", kako su Bogom dani te da im stoga knjige, treninzi, radionice i sli�ne "gluposti" ne trebaju. Kao što se, primjerice, Luka Modri� ne bi mogao nositi s protivnicima da svakodnevno ne trenira, hrvatski se lideri ne mogu nositi s konkurencijom koja mnogo ula�e u osobni razvoj.
