Upravo u tom konzervativizmu i inerciji pronalazimo razloge što se na vodeďż˝e upravljaďż˝ke funkcije u brojnim organizacijama promoviraju menadďż˝eri, a ne lideri. Ironiďż˝no je što takav etos dodatno pospješuje širenje birokratske kulture svijetom biznisa koji bi, navodno, trebao biti posljednjim bastionom zaštite društva od prekomjerne birokratizacije drďż˝avnih i obrazovnih struktura.


Karakterne osobine lidera i menad�era

Naglašavanje racionalnosti i kontrole glavno je obiljeďż˝je menadďż˝erske kulture. Bez obzira na to usmjeravaju li menadďż˝eri pozornost na realizaciju zadanih ciljeva, optimalno korištenje resursa, organizacijsku strukturu ili ljudske potencijale, u svojoj biti prirodno su orijentirani rješavanju problema. Stoga ne ďż˝udi da se uglavnom bave sljedeďż˝im pitanjima:
- koji problem treba riješiti?
- koji je optimalni pristup rješavanju dotiďż˝nog problema?

Gledano iz menadďż˝erske perspektive, upravljanje sustavom nije ništa drugo doli praktiďż˝ni napor da se poslovanje usmjeri u pravcu ispunjenja njegova ili njezina zadatka, koristeďż˝i se pritom više ili manje uďż˝inkovitim i produktivnim ljudima razliďż˝itih odgovornosti. Dakle, u svojoj biti menadďż˝ment ne traďż˝i nikakvo herojstvo ili genijalnost, veďż˝ prije kvalitete poput upornosti, ďż˝vrste volje, spremnosti na naporan rad, inteligencije, sposobnosti analitiďż˝kog promišljanja te, moďż˝da najvaďż˝nije, tolerancije i dobre volje.

No, postoji i drugaďż˝ija koncepcija upravljanja koja vjeruje kako su tek rijetki pojedinci - kojima se pripisuju gotovo mistiďż˝ne kvalitete - sposobni nositi se s dramatiďż˝nim igrama moďż˝i i politike. Prema toj koncepciji fenomen liderstva svojevrsna je psihološka drama u kojoj briljantna i usamljena osoba prvo stjeďż˝e kontrolu nad sobom da bi potom kontrolirala druge. Navedena oďż˝ekivanja u oštroj su suprotnosti s uobiďż˝ajenom i uvrijeďż˝enom te ipak bitnom perspektivom koja liderstvo ne odvaja od "upravljanja aktivnostima drugih ljudi".


Cijeli tekst pro�itajte u qLifeu...