Partneri
Tema mjeseca: qLife No.21: �ENE I LIDERSTVO
Uvodnik: qLife No.21: �ENE I LIDERSTVO, Marko Lu�i�
Uvodnik: qLife No.21: �ENE I LIDERSTVO
Marko Lu�i� Marko Lu�i�, urednik i �lan uprave stru�nog �asopisa qLife i portala Quantum21.net.
Poštovani �itatelji, nakon dugog oklijevanja qLife o �enama i liderstvu kona�no je pred vama. Iako je rije� o temi koja posljednjih godina sve više intrigira javnost pa gotovo da i nema dana da u medijima ne nai�emo na priloge koji se na ovaj ili onaj na�in na nju odnose, moram priznati da smo je u uredništvu sustavno zanemarivali. Iz nekog �udnog razloga, ni sam ne znam kojeg, uvijek bismo je ostavili za neka bolja vremena.
Preokret se dogodio u prosincu prošle godine kada smo se u malog grupi zatekli na Liderovoj konferenciji "�ene u biznisu". Znate i sami kakve su poslovne konferencije; više ili manje mlake i bezli�ne. Me�utim, na "�enama u biznisu" energija je bila suštinski druga�ija. Atmosfera je bila opipljivo naelektrizirana, pro�eta temperamentnim i emotivno nabijenim izlaganjima i razgovorima. Zrakom su frcali brojni stavovi i uvjerenja okupljenih �ena i muškaraca pa mi se u jednom trenutku u�inilo da �e situacija izmaknuti kontroli. Svaka misao i rije� milimetarski su precizno mjerene. Ako ste se upustili u raspravu, šanse da �ete na kraju ostati neshva�eni bile su doista velike.
Nakon tako sjajnog iskustva dileme više nije bilo; �vrsto smo odlu�ili da se qLife posveti ovoj temi. Ubrzo smo shvatili da smo "pogodili u sridu"; proces stvaranja novog broja, kao nikada do sada u ovih pet godina postojanja, u kolopletu konzervativno-muških, feministi�kih te znanstveno-modernisti�kih svjetonazora emotivno je anga�irao brojne ljude, a svatko od njih �elio je o svemu tome nešto re�i. Dakle, o �emu je zapravo rije�? Zašto nas to pitanje toliko intrigira?
Za po�etak, vjerujem da trebamo krenuti od �injeni�nih podataka iz prakse koji neumoljivo potvr�uju kako stanoviti problemi o�ito postoje. Primjerice, ugledni �asopis Forbes objavio je da u upravama 1500 ameri�kih tvrtki sa Standard & Poors liste sjedi samo 14 posto �ena te da samo 4,6 posto tvrtki s liste Fortune 1000 vode �ene. Situacija u Hrvatskoj još je lošija. Iako su �ene u svim dobnim skupinama do pedesete godine obrazovanije od muškaraca, njihova zastupljenost na vode�im pozicijama u tvrtkama zanemariva je, o�ito zbog prevladavaju�eg stereotipa koji liderske funkcije namjenjuje visokim alfa mu�jacima, "velikim de�kima" u "ozbiljnom i stvarnom" svijetu u kojem za "curice" nema mjesta.
Pa ipak, konzervativno-muški dio populacije navedene brojke smatra normalnima i o�ekivanima, vjeruju�i da je situacija prirodno i kulturološki uvjetovana stolje�ima, pa �ak i tisu�lje�ima ljudskog postojanja, a svoja uvjerenja uglavnom temelje na bestseleru uglednog psihologa Roya F. Baumeistera Is There Anything Good About Men?: How Cultures Flourish by Exploiting Men. Ukratko, autor tvrdi da ljudska kultura, u svrhu pre�ivljavanja i razvoja, od prapovijesti do danas eksploatira primarno muškarce, a ne �ene te da je gledanje u "vrhove društvene zajednice" kojima doista dominiraju muškarci pogrešno jer iz razmatranja izuzima "dno društvene zajednice", primjerice zatvorenike, besku�nike, poginule na radnom mjestu ili u borbi na ratištima koji su redom muškarci. Po njemu kultura, potaknuta natjecanjem s ostalim sustavima i skupinama, koristi muškarce za opasne i riskantne zadatke za što najbolje me�u njima - one koji su "pre�ivjeli" velike rizike - bogato nagra�uje nagradama u vidu mo�i, novca i utjecajnih polo�aja. Istovremeno, ta ista kultura odmi�e �ene od rizika kako bi zaštitila reproduktivne potencijale društva pa ih, shodno tome, manje nagra�uje. Da je tome tako, tvrdi Baumeister, jasno se o�ituje u nepisanim pravilima kada se, primjerice, zlo�ini nad muškarcima ne tretiraju na isti na�in kao zlo�ini nad �enama koji se percipiraju višestruko te�ima i okrutnijima.
U redu. Pogledamo li u bli�u ili daljnju povijest, navedeni argumenti doista se �ine smislenima. Moderna civilizacija zaista je sazdana na muškom arhetipu - poduzetnom, agresivnom, borbenom, dominatorskom - koji je presudno utjecao na prevladavaju�i svjetonazor biznisa.
Unato� tome, smatram kako je svako pravdanje trenutnog stanja argumentima koji se pozivaju na biološko-kulturološke �imbenike posve deplasirano, pogrešno i neprilago�eno recentnim strujanjima u svijetu. Naime, globalna evolucija svijesti kojoj trenutno svjedo�imo stvara novu svjetsku kulturu koja muški arhetip, koji dokazano šteti odnosima, organizacijama i ekosustavu u cjelini, ubrzano uravnote�uje �enskim arhetipom - koji obuhva�a, voli, podr�ava, brine i suosje�a - jednostavno zato što je man's world dosegnuo vlastite granice efektivnosti te se sada, s brojnim krizama koje je prouzro�io i stilom �ivota koji je nametnuo, svima doslovce gadi.
Stoga se od nas, lidera i menad�era u poslovnim organizacijama i javnim institucijama, o�ekuje da se uskladimo s prirodnim kretanjima kako bismo podr�ali procese kojima �e feminina energija, u �enama ali i muškarcima, lakše prodirati do utjecajnih mjesta, imaju�i pritom na umu da se ne radi ni o kakvoj borbi izme�u �ena i muškaraca, ve� o suštinskoj potrebi promjene prevladavaju�e energije na svim razinama društva, od obitelji, organizacija pa sve do nacionalnih i svjetskih vlada. Naravno, Hrvatska u tome nije izuzetak. Iako se mo�da �ini suviše apstraktnim, �injenica je kako nas samo uravnote�enje �enskog i muškog principa, feminine i maskuline energije u upravama organizacija i institucija mo�e izvu�i iz ove nezavidne situacije.