Gledano iz današnje perspektive, gotovo nestvarnima �ine se promjene kroz koje je zapadnja�ka kultura prošla (i još uvijek prolazi) u vremenskom periodu koji odgovara �ivotnom vijeku tek jedne generacije. Pritom su dva trenda posebno zna�ajna: krute strukture rada koje su posljednjih 150 godina osiguravale prosperitet i stabilnost ustupile su mjesto fleksibilnijim postindustrijskim gospodarskim strukturama koje pokre�u nove tehnologije i globalna konkurencija. Istovremeno, prvi put u povijesti �ene po�inju preuzimati vode�e liderske funkcije u biznisu i javnom �ivotu. Me�uodnos navedenih dviju promjena, gospodarske i društvene, u velikoj �e mjeri utjecati na budu�nost.
Jedna je od klju�nih zna�ajki novoga gospodarstva decentralizacija modernih sredstava za proizvodnju u vidu znanja, stru�nosti i ljudskog talenta, budu�i da je postalo isplativije organizirati posao na disperziranim lokalitetima širom svijeta, a ponekad i u vlastitom domu, nego u velikim uredima i tvornicama kako se to �inilo do sada. Peter Drucker �esto nas je upozoravao na kolosalne posljedice ove promjene; naime, danas pojedinac, a ne više organizacija, postaje osnovnim mjestom stvaranja nove vrijednosti!
Me�utim, mnogi ljudi ne razumiju što se zapravo doga�a. Zbog ubrzanog ritma promjena u organizacijama i manje sigurnosti zaposlenja, obi�no se osje�aju bespomo�nima, što nas navodi da zaklju�imo kako moderna vremena slobodno mo�emo nazvati vremenima velike nesigurnosti. Upravo zbog toga milijuni profesionalaca širom svijeta - a posebice �ena - sami osmišljavaju i grade vlastiti posao umjesto da pasivno �ekaju na sustav da im pomogne riješiti egzistencijalne probleme.
Drugo je va�no obilje�je vremena velike nesigurnosti uklanjanje tradicionalnih barijera koje su odvajale posao i karijeru od privatnog �ivota i obitelji, �ime su �ene dovedene u znatno neugodniji polo�aj od muškaraca. Unato� tome, �ene su postale pokreta�ima društvene revolucije koja �e polovini �ovje�anstva omogu�iti da zauzme nove pozicije u zajednici. Stoga upravo prou�avaju�i �ivote �ena u ovom trenutku, mo�emo kvalitetnije i bolje procijeniti utjecaje društvene i gospodarske revolucije na barem tri podru�ja javnog �ivota:
- razvoj karijere i obrazovanje
- razvoj komercijalnog i društvenog poduzetništva
- razvoj novih društvenih i duhovnih zajednica koje stubokom mijenjaju svjetsku civilizaciju.
Novi smisao karijere
Današnji mediji ne uspijevaju ispravno razumjeti situaciju koja obilje�ava novu ekonomiju te zbog toga poti�u uvjerenje kako postoji nekakav konflikt, nekakva zna�ajna razli�itost u �ivotima �ena koje rade kod ku�e i onih koje primarno rade izvan ku�e, u raznim organizacijama i institucijama. Navedeni svjetonazor smatram pogrešnim. U današnje vrijeme ve�ina �ena je pripadala, pripada ili �e pripadati pla�enoj radnoj snazi. Vjerojatno �e mnoge od njih 2, 5 ili 10 godina odgajati djecu, raditi smanjenim intenzitetom ili pak volontirati u javnim ustanovama. No, prije ili poslije uglavnom se vra�aju klasi�nom zaposlenju s punim radnim vremenom.
Opisana situacija nimalo ne pogoduje razvoju karijere u krutom industrijskom svijetu u kojem se pojedinac najprije obrazuje, a potom bez prestanka radi 40 godina kako bi na kraju otišao u zaslu�enu mirovinu. Tradicionalni sustav jednostavno ne trpi toliko odsustvovanje te nemilice uništava karijere osoba koje se odlu�e na zna�ajniju pauzu. A tu su, naravno, �ene u mnogo lošijem polo�aju od muškaraca.